Tko su palijativni pacijenti, kako pomoći njima i njihovim bližnjima da lakše prebrode neizbježno, kako napreduje rad županijskih mobilnih palijativnih timova i što je potrebno učiniti kako bi se unaprijedio njihov rad ubuduće – samo su neka od ključnih pitanja o kojima se raspravljalo na tribini „Skrb o palijativnom bolesniku na području Zagrebačke županije“.

Tribina je održana u prostoru Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, a okupila je zdravstvene djelatnike iz županijskog Doma zdravlja, centara za socijalnu skrb, ustanova socijalne skrbi – domova za starije i nemoćne, predstavnike Crvenog križa i ostale  dionike koji su vezani uz ovu tematiku.

Palijativna skrb je sveobuhvatna skrb za bolesnike koji boluju od teških i neizlječivih bolesti, ali i članove njihovih obitelji. Obuhvaća liječenje psihičke, fizičke, socijalne i duhovne boli, kao i psihosocijalnu pomoć. Najčešće je potrebna pacijentima s uznapredovanim onkološkim i neurološkim bolestima te demencijom.

Više o radu dvaju mobilnih palijativnih timova na području Zagrebačke županije, koji su počeli s radom 1. lipnja 2018. godine, govorio je Miro Benčić, predsjednik Projektnog tima za razvoj palijativne skrbi na području Zagrebačke županije. „Ova nova djelatnost u sklopu Doma zdravlja Zagrebačke županije sjajno je prihvaćena kod korisnika, a trenutno punimo registar palijativnih pacijenata kako bismo mogli predvidjeti buduće potrebe za dodatnim mobilnim palijativnim timovima“, rekao je Benčić dodavši da su te potrebe već sada evidentne. „Ugovoren je još jedan – treći tim palijativne skrbi u Zagrebačkoj županiji, čije će sjedište biti u Velikoj Gorici, a koji će u studenom početi s radom“, rekao je Benčić.

„Od 1. lipnja do 30. rujna 2018. godine mobilni palijativni timovi u Samoboru i Ivanić-Gradu bili su u 590 kućnih posjeta za 156 palijativnih pacijenata, što iznosi prosječno 7 kućnih posjeta dnevno u osmosatnom radnom vremenu. S obzirom na površinu i specifičan geografski položaj Zagrebačke županije, nužno je ustrojiti dodatne palijativne timove, specijalizirati  liječnike i medicinske sestre za palijativnu skrb i angažirati volontere kako bi se rasteretio postojeći sustav“, rekla je voditeljica samoborskog mobilnog palijativnog tima, dr.med.spec. obiteljske medicine Marina Milić.

U svom izlaganju pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije Ksenija Čuljak predstavila je pilot-projekt „Sufinanciranje socijalne usluge smještaja korisnika u ustanovama socijalne skrbi na području Zagrebačke županije“ koji Županija namjerava pokrenuti 2019. godine. Ovim projektom želi se spojiti segment zdravstvene zaštite i segment socijalne skrbi, a uskoro se očekuje objava termina savjetovanja s javnošću vezano za nacrt teksta javnog poziva ovog pilot-projekta, sve u cilju definiranja potreba i prikupljanja baze podataka za moguću provedbu projekta i zainteresiranost za socijalno partnerstvo.

Svoj doprinos tribini dali su i ravnatelj SB Gornja Bistra Renato Mittermayer koji je govorio o problemu razgraničavanja palijativnih bolesnika i kroničnih bolesnika kod djece, dok je prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica, dr. med., pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, govorio o tendenciji starenja stanovništva koja sa sobom nosi niz zdravstvenih problema – prvenstveno porast broja oboljelih od demencije i Alzheimerove bolesti. U ime Ministarstva zdravstva prisutne je pozdravila i Sanja Predavec dr. med, voditeljica Službe za primarnu zdravstvenu zaštitu i zaštitu u zajednici.