U hotelu International održana je Regionalna konferencija Zagrebačke županije na temu „Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost“ kao dio projekta Poslovni uzlet.
"Otvaramo teme i govorimo o problemima koji muče poduzetnike i lokalne zajednice, zabilježili smo poduzetničke priče od Vukovara do Dubrovnika i nastavit ćemo s time", kazao je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnike.
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije istaknuo je kako tema današnje konferencije nije ponos županija jer su županijske ceste iznimno loše i ako ne dođe do sustavnih promjena stanje će biti još gore.
„Prihodi županijskih uprava za ceste 'idu dolje', a troškovi održavanja rastu. Naknada koja se plaća pri registraciji motornih vozila, a ona je glavni prihod ŽUC-eva, nije se mijenjala od 1. siječnja 2003. godine. Istovremeno, cijena goriva je porasla za 58 posto, cijena bitumena za 214 posto, inflacija je bila 36 posto... Ukupni prihod ŽUC-eva u 2003. bio je 1,25 milijardi kuna, da bi sada spao na 780 milijuna kuna“, rekao je župan. Govoreći o opterećenosti županijskih i lokalnih cesta iznio je podatak da prosječni godišnji dnevni promet na županijskim cestama na prostoru Zagrebačke županije iznosi 4457 vozila, dok je on na državnim cestama 3700 vozila, a na ostalim županijskim cestama u RH 2620 vozila.
„Trenutni sustav financiranja županijskih uprava za ceste je neodrživ. Ako ne dođe do povećanja njihova prihoda, bojim se da će to biti katastrofa za županijske i lokalne ceste. Stoga predlažem da se što prije donese novi model održivog financiranja županijskih uprava, da dođe do usklađenja naknade koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, da se ŽUC-evima vrati prihod od trošarine na prodaju goriva - 15 lipa po litri, da se županijske uprave za ceste preoblikuju u trgovačka društva te da se donese nova uredba o kategorizaciji cesta, kojom bi sve ceste s prosječnim dnevnim godišnjim prometom preko 4000 vozila bile svrstane u državne ceste“, rekao je župan, dodavši da se nada da će nakon intenzivne gradnje autocesta i rekonstrukcije državnih cesta, sada na red doći i modernizacija županijskih i lokalnih cesta.
Inače, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković donio je početkom prosinca odluku o dodjeli dodatnih 100 milijuna kuna ŽUC-evima (njih 20) za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta. Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije dodijeljeno je 2,5 milijuna kuna.
„Dobili smo 2,5 milijuna kuna, ali kao županija imamo niz specifičnosti poput klizišta pa za sanaciju trebamo 30 milijuna kuna. Ne očekujemo da sredstava rastu kako je ministar obećao, već da sustav bude bolji“, objasnio je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, a s time se složio i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.
„Mi smo dobili 4 milijuna kuna, a županijske ceste su krvotok naših županija i infrastruktura cesta je ključna, od sigurnosti do kvalitete. Interventna sredstava do 100 milijuna kuna su dobra stvar, no moja procjena je da nam treba 1,5 milijardi kuna da bi sve županijske ceste mogle funkcionirati", rekao je Anušić.
O stanju županijskih i lokalnih cesta govorili su i župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren i župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović.
U sklopu regionalne konferencije održana je i panel rasprava „Razvoj i perspektive gospodarstva te povećanje zaposlenosti u Zagrebačkoj županiji“. Uvodno su o stanju gospodarstva na području županije i realiziranim projektima kroz županijsko i financiranje iz EU fondova govorili pročelnici za gospodarstvo i fondove EU Damir Fašaić i Velimir Kokot. Fašaić je podsjetio da je Zagrebačka županija prema neto ostvarenoj dobiti poduzetnika u 2017. (iznosila je oko 2 milijarde kuna) na drugome mjestu u RH, odmah iza grada Zagreba.
Najveći prihodi, rekao je, ostvareni su u trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji te prijevozu i skladištenju. Iznio je i podatke o porastu zaposlenosti prema kojima Zagrebačka županija, unazad pet godina, bilježi najveći porast od svih županija u državi. Govoreći o inozemnim ulaganjima na prostoru županije rekao je da su ona, od 1993. do kraja 2017., iznosila 1,77 milijardi eura i da se najviše ulagalo u financijsko-uslužne djelatnosti, trgovinu na veliko i poslovanje nekretninama.
Pročelnik Kokot je rekao da Županija svojim mjerama pruža mogućnost jedinicama lokalne samouprave i pravnim osobama u njezinu vlasništvu da zaokruže cjelokupnu proceduru oko prijave projekata na EU fondove.
„Sufinanciramo identifikaciju projektnih ideja, odnosno usluge konzultanata, izradu projektne dokumentacije, ali i vlastito učešće prijavitelja u provedbi odobrenih projekata“, rekao je Kokot, dodavši da je Županija od 2015. do danas izdvojila za ove namjene oko 15 milijuna kuna. Također je rekao da je Zagrebačka županija prema broju ugovorenih EU projekata u javnom i privatnom sektoru među top pet županija u RH.
Osim njih dvojice, u panel raspravi su sudjelovali Davor Ferdebar, direktor tvrtke Fed, Igor Posarić, direktor tvrtke Pos-plast, Ivan Bračić, osnivač tvrtke Pip i Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće.
„Gospodarsko stanje ide nabolje, ali presporo. Dok drugi voze u šestoj, mi smo u drugoj brzini“, ustvrdio je Bračić. Ferdebar je rekao da se ne može govoriti da su u Hrvatskoj uvjeti baš tako loši da se mora 'ići van'.
„I vani je teško. Najlakše je okriviti okruženje i druge za neuspjeh. Mislim da se vrijedi truditi. Čovjek ulazi u poduzetništvo da nešto napravi, a ne da uzmiče pred problemima“ rekao je Ferdebar.
Posarić smatra da se poduzetništvo nikada nije poticalo kao danas, no velike probleme, naglasio je, stvaraju nameti države za zaposlene.
„Nije da radnicima ne želimo dati veće plaće, jednostavno država uzme previše! Država bi se trebala odreći nekih stvari, da ljudi budu motivirani i da ne odlaze iz države“, rekao je Posarić, dok je Bunjevac rekao da je Distributivni centar rastao zajedno s malim OPG-ima, kojima su njegove usluge i namijenjene.
„Zadnjih desetak godina za nas je bilo vrlo uzbudljivo i uspješno vrijeme“, ustvrdio je direktor Distributivnog centra.