Kako planirati energetsku obnovu zgrada javne namjene u novoj europskoj financijskoj perspektivi, hoće li županije biti dovoljno „fiskalno jake“ da nastave prijavljivati nove projekte energetske obnove te s kojim se problemima regionalne i lokalne jedinice susreću prilikom prijave projekta razgovaralo se na regionalnoj konferenciji „Energetska vizija za budućnost“ koju je organizirala Zagrebačka županija u suradnji s Poslovnim dnevnikom i Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

„Nema dileme, Zagrebačka županija ove je godine postala veliko gradilište, a 85,6 milijuna kuna vrijedni radovi na energetskoj obnovi 3 doma zdravlja i 7 škola ostaviti će veliki trag ne samo na izgledu obnovljenih zgrada, nego i u gospodarstvu, posebice u građevinskom sektoru“, rekao je župan Stjepan Kožić u uvodnom obraćanju sudionicima konferencije naglasivši kako se nada da će država nastaviti sa sufinanciranjem projekata koje županija trenutno mora sufinancirati s čak 50% iznosa. „Bez značajnijeg sufinanciranja s državne razine provedba većih i složenijih projekata u narednom razdoblju bit će znatno otežana“, istaknuo je Kožić.

Odlična vijest na konferenciji svakako je bila ona Dubravka Ponoša, direktora Fonda za zaštitu okoliša koji je istaknuo kako će Fond u prvoj polovici ove godine objaviti pozive ukupne vrijednosti 100 milijuna kuna, među kojima će biti sufinanciranje kupnje električnih vozila građanima, tvrtkama, gradovima i općinama, postavljanje punionica za električna vozila, sufinanciranje sustava grijanja na biomasu i solarnih kolektora kućanstvima i dr.

Jedno od potencijalnih rješenja u načinu financiranja energetske obnove u budućnosti istaknuo je Julije Domac, REGEA-e. „U tijeku je priprema programa „Izgradimo Hrvatsku“ kojeg je Hrvatska zajednica županija predložila Vladi u kojem će se pokušati spojiti europsko financiranje s privatnim kapitalom kako bi se izgradnja, dogradnja i energetska obnova ubrzala i digla na jednu višu razinu“, rekao je Domac.

Rezultate dosadašnjih realiziranih projekata energetske obnove u Zagrebačkoj županiji iznio je Velimir Kokot, pročelnik Upravnog odjela za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju. „Tijekom godina proveli smo više od 80 energetskih pregleda za objekte Zagrebačke županije za koje su izrađeni energetski certifikati. Danas su nam ti dokumenti od iznimne važnosti za pripremu svih projekata energetske obnove koje prijavljujemo na EU fondove“, rekao je Kokot dodavši kako je Zagrebačka županija u dvije godine postigla čak 11 milijuna kuna ušteda jer je 2017. godine krenula s objedinjenom javnom nabavom za energente.

Konferencija je zaključena zanimljivom panel raspravom o primjerima najbolje prakse i perspektivama daljnje energetske obnove. Osim već spomenutih uzvanika, panelisti konferencije bili su i župani susjednih županija Krapinsko – zagorske, Željko Kolar i Karlovačke, Damir Jelić te ispred Grada Zagreba Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnika za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj. Kolar je istaknuo primjer projekta „NEW LIGHT“, koji je uspješno „izvezen“ u Irsku, ali i upozorio da bi županije, ako se uskoro ne iznađu novi modeli sufinanciranja obnove, mogle biti samo „nijemi promatrači“. Jelić je istaknuo značajne projekte energetske obnove u Karlovačkoj županiji koji su provedeni u suradnji s REGEA-om. Ivanković je naglasio kako europska financijska perspektiva nije gotova stvar i da se nada da će u pregovorima koji traju na razini EU biti mudrosti da se iznađu dugoročna održiva rješenja. Zamjenica župana Nadica Žužak za kraj je istaknula kako bi u kratkoročnom roku svakako bilo potrebno korigirati pravila na temelju kojih Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sufinancira vlastito učešće za projekte, putem javnog poziva za sufinanciranje provedbe projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, a dugoročno gledano, okrenuti se modelu kojeg je predložila Hrvatska zajednica županija – spojiti europska sredstva s privatnim kapitalom.