Prijedlogom proračuna Zagrebačke županije za 2020. planiraju se osigurati sredstva za specijalističko usavršavanje devet doktora medicine. Planirane su po tri specijalizacije iz pedijatrije i ginekologije, dvije iz radiologije i jedna iz fizikalne medicine. 

„Nacrtom proračuna predvidjeli smo i stimulativne mjere, poput subvencija za kredite i podstanarstvo i plaćanja vrtića za djecu liječnika, dok bi se medicinskim sestrama subvencionirala školarina“, na sjednici Savjeta za zdravlje Zagrebačke županije rekla je pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Ksenija Čuljak. Na sjednici je dogovoreno da se Županijskoj skupštini uputi prijedlog za organizaciju tematske sjednice na kojoj bi se razgovaralo o nedovoljnom broju specijalista u ispostavama Doma zdravlja Zagrebačke županije. Također, predloženo je da se Ministarstvo zdravstva upozori na ozbiljnost situacije.

„U Jastrebarskom nema radiologa, u Dugom Selu nema ginekologa pa rade dva umirovljena liječnika, ginekolog u Zaprešiću odlazi u mirovinu, u Vrbovcu nema pedijatra i specijaliste medicine rada, Velika Gorica od iduće godine ostaje bez okuliste, u Ivanić-Gradu, Velikoj Gorici i Samoboru imamo odlično opremljene internističko-kardiološke ambulante, ali nemamo kardiologa...“, pobrojao je Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije, ujedno i predsjednik Savjeta. Dom zdravlja je još 2015., nastavio je Bergman, zatražio i od Ministarstva zdravstva dobio odobrenje za 32 specijalizacije, ali ih je HZZO, izlaskom iz državne riznice, odbio platiti.

„Da smo tada dobili sredstva za specijalizacije danas ne bismo imali problema“, rekao je Bergman, podsjetivši da je lani Dom zdravlja, iz europskih izvora, dobio sredstva za 17 specijalizacija - 14 iz obiteljske medicine i tri iz pedijatrije. Kao jedan od razloga zašto liječnici specijalisti ne žele raditi u domovima zdravlja Bergman je istaknuo manji koeficijent plaće liječnika specijaliste u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od liječnika specijaliste u bolničkoj ustanovi.

Na sjednici se razgovaralo i o organizaciji posebnoga dežurstva u ispostavama Doma zdravlja - subotom poslijepodne, nedjeljom i u dane blagdana.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), pojašnjeno je, jedan punkt dežurstva ugovara za 60.000 stanovnika, pa je s Domom zdravlja Zagrebačke županije dežurstvo ugovoreno za samo pet ispostava: Samobor, Ivanić-Grad, Zaprešić, Velika Gorica i Vrbovec. No, s obzirom na specifičan geografski prostor Zagrebačke županije, Dom zdravlja je od HZZO-a zatražio da se posebno dežurstvo ugovori i za preostale tri ispostave: Jastrebarsko, Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina. Dok se to ne dogodi, u prijedlogu proračuna Županije za 2020. predviđena su sredstva, 900.000 kuna, za organizaciju posebnoga dežurstva i u ove tri ispostave.

 „Dom zdravlja će za sve ispostave osigurati jednaku laboratorijsko-medicinsku opremu, a Županija će osigurati novac za plaćanje posebnoga dežurstva u tri ispostave koje zasad nisu ugovorene s HZZO-om“, rekla je pročelnica Ksenija Čuljak. Kako se prilikom organizacije rada posebnoga dežurstva javlja problem da pojedini koncesionari, budući zakupci ordinacije, ne žele dežurati, pročelnica je apelirala na liječničku kolegijalnost.

„Dosad je prijepor bila nedovoljna cijena rada, a sada kada je ona podignuta, sada se ne želi dežurati“, rekla je pročelnica.                

Bergman je rekao da je ova zdravstvena ustanova uputila zahtjev za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva koji propisuje tko ne može biti raspoređen na dežurstvo bez vlastita pristanka.

Članovi Savjeta na znanje su primili informaciju o primjeni novoga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji, kako je rekao Bergman, iz temelja mijenja položaj Doma zdravlja Zagrebačke županije.

„Dom zdravlja više neće biti stožerna ustanova primarne zdravstvene zaštite, već to postaju ordinacije“, podsjetio je Bergman, rekavši da su zaposlenici Doma zdravlja predali 57 zahtjeva za zakup poslovnoga prostora unutar ispostava Doma zdravlja, od čega je zasad 35 zahtjeva pozitivno riješeno. 

Zakon predviđa da u domovima zdravlja maksimalno može ostati raditi 25 posto liječnika primarne zdravstvene zaštite, a ostali trebaju prijeći u ugovornu ordinaciju.