Svake godine 4. ožujka obilježavamo Svjetski dan debljine. Cilj je povećati razinu osviještenosti javnosti o debljini kao bolesti, ozbiljnom javnozdravstvenom problemu te pridruženim medicinskim posljedicama i komplikacijama, a sve s ciljem prevencije njezina nastupa ili pak što je moguće ranijeg početka liječenja.

U Europskoj uniji 30-70% populacije ima prekomjernu tjelesnu masu, a 10-30 % je pretilo. Prema navodu Eurostata, Republika Hrvatska od svih zemalja EU ima najveći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom. Nedavna pandemija, izoliranost, manje kretanja, slabija dostupnost adekvatne prehrane i zdravstvene skrbi ukazuju na veliku vjerojatnost da će brojevi u budućnosti biti još gori.

Koje je rješenje?

Svi se moramo uključiti – cijela populacija, bolesnici, udruge, javno zdravstvo, zdravstveni djelatnici, političari, industrija, inovator – svi smo interesna skupina.

Civilizacija uz mnoge napretke donosi i niz novih bolesti koje nastaju kao posljedica prihvaćanja netradicionalnih načina prehrane i mijenjanja životnih navika.

Pretilost

Pretilost (debljina) jedan je od vodećih zdravstvenih izazova moderne civilizacije. To je bolest koja zadire u sve fizičke, psihičke i socijalne aspekte čovjeka. Sadašnje civilizacijske tekovine streme tomu da žele „ugoditi“ čovjeku tako da se on manje kreće, obilnije jede, tj. čini ono što nije u njegovoj biti.

Pretilost je povezana s nizom bolesti i povećanom smrtnošću. Ona nije samo estetski, nego zdravstveni problem te je prepoznata od Svjetske zdravstvene organizacije kao jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova.

Postoji vrlo jednostavna formula koja opisuje nastanak pretilosti:

unos (prehrana) – potrošnja (fizička aktivnost) energije = ona energija koja ostaje uskladištena u organizmu

• Kada dolazi do neravnoteže, tj. kada je unos povećan i/ili potrošnja smanjena, povećana je količina energije koja se zadržava.
• Prema navedenoj formuli uzrok debljine posljedica je stila života; nepravilnih prehrambenih navika i nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Stil života umnogome uvjetuju čimbenici okoliša, manjak sna, emotivni čimbenici, uz stres, zdravstveno stanje, uzimanje nekih lijekova, nasljeđe te vjerojatno puno faktora koji još nisu prepoznati.

Indeks tjelesne mase

• Klinička procjena stupnja uhranjenosti se najčešće izražava indeksom tjelesne mase (ITM) koji je okvirni pokazatelj.
• Računa se dijeljenjem tjelesne mase u kilogramima kvadratom visine u metrima (kg/m2).
• Pretilost je definirana indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 i dijeli se u tri stupnja, prema visini ITM-a.
• U Republici Hrvatskoj svaka je druga osoba prekomjerno uhranjena (ITM >25 kg/m2).

Pretilost se povezuje s nizom bolesti. Najčešće su to srčanožilne bolesti koje su posljedica nakupljanja masnoće u stjenkama krvnih žila i vodeći su uzrok smrti u zapadnom svijetu.

Čak i smanjenje tjelesne mase od 5-10% povoljno djeluje na zdravstveno stanje te dolazi do pada pobola.

Mast koja se nakuplja oko struka, tzv. centralna masnoća, mnogo je opasnija od one koja se nakuplja potkožno. Upravo su centralno smještene masti odgovorne za razvoj ateroskleroze, šećerne bolesti tipa 2, povišenoga krvnog tlaka, viška masnoća u krvi.

U obradi debljine bitno je odrediti opseg struka koji se smatra povećanim ako je u muškaraca veći od 94 cm, a u žena veći od 80 cm, i/ili mjerenjem omjera struka i bokova.

Patološkim se smatra ako je omjer struka i bokova veći od 0,70 – 0,85 (za žene), tj. od 0,8 – 1,0 (za muškarce).

Liječenje pretilosti uključuje

• promjene životnoga stila (promjena prehrane i prakticiranje pojačane tjelesne aktivnosti),
• bihevioralnu terapiju (terapija shvaćanja obrazaca ponašanja),
• primjenu lijekova,
• operativno liječenje.

Kako se radi o kroničnom stanju, liječenje je doživotno. Ideja liječenja nije nagli veliki gubitak tjelesne mase u kratkom razdoblju, nego postupno i trajno smanjenje mase tijekom duljega vremena, a ciljana tjelesna masa određuje se svakoj osobi individualno.

Vrijeme za gubitak tjelesne mase nije ono nakon preboljeloga srčanog ili moždanog udara, nego godinama prije toga. Nema čudotvornoga pripravka koji bi izazvao gubitak tjelesne mase bez promjene životnog stila i usvajanja zdravih navika koje uključuju uravnoteženu prehranu, redovitu fizičku aktivnost, ali i dovoljno kvalitetnog sna. Dodaci prehrani mogu pritom pomoći, a o njihovom odabiru najbolje je savjetovati se ljekarnikom koji može preporučiti adekvatan preparat za svaku osobu ovisno o drugim bolestima i lijekovima koje osoba uzima.

Plan gubitka tjelesne mase ne treba odgađati za ljetne dane, svečane prilike ili početak nove godine. Kao i svaku bolest, debljinu treba liječiti, a još bolje ju je spriječiti!

Navike je teško steći, ali kada to jednom učinimo, još ih je teže mijenjati. Za usvajanje zdravih navika nikad nije prerano, ali ni kasno.

Ova objava U Ljekarnama Zagrebačke županije obilježen Svjetski dan debljine se prvi puta pojavila na cityportal.hr.