Prvi hrvatski veterinar dr. Damir Agičić (59), HDZ, na mjesto pomoćnika ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane došao je nakon 26-godišnjeg iskustva u inspektorskim poslovima na području Slavonskog Broda.

Poznat i cijenjen u struci kao ekspeditivan stručnjak koji zahvaljujući bogatom iskustvu brzo rješava probleme, svoje je vatreno krštenje imao u nedavnim velikim kontrolama hrane i najnovijim problemima s ptičjom gripom. O tome smo s njim i razgovarali.

Pojavu ptičje gripe u mjestu Križnica nazvali ste “školskim primjerom” te bolesti. Kakva je ova pokraj Velike Gorice?

- Ako je Križnica tzv. školski primjer, onda je Velika Gorica - sveučilišni primjer! Radi se o komercijalnom uzgoju rasplodnih pataka s više od tisuću komada ženki. One se glasaju na poseban način, a samo 60 metara od objekta je tok rijeke Save s divljim patkama. Genetski je to ista vrsta pa kad divlji patak čuje glasanje tolikog broja pataka, jasno je da ne može ostati po strani.

Ovo je ujedno zorni primjer zašto treba zapriječiti kontakt domaće i divlje peradi ma kako romantični razlozi bili. U našem slučaju, objekt s patkama je bio načelno zatvoren, ali s greškama, te je kontakt bio moguć bez puno truda. Sada smo svjedoci da se i ostvario, a prirodna i simpatična nakana divljih pataka završila je pogubno za domaće patke.

Kakvo je sada stanje u nas i u zemljama u okruženju?

- U nas je stanje još uvijek bitno bolje. U zemljama EU stanje je s brojnim žarištima o kojima nas Komisija EU redovno obavještava - Poljska, Francuska, Austrija, Mađarska, Danska, Nizozemska, Rumunjska... Malo je manje vijesti iz bliskih zemalja koje nisu u EU, ali i u Srbiji je utvrđena u divljih ptica.

Kolika je uopće opasnost od te bolesti; ona se ne prenosi na ljude zrakom, ali što je s mesom ili jajima?

- Prilikom prve pojave ptičje gripe oko ribnjaka u Orahovici i Našicama, još 2005. godine, utvrđen je za ljude opasan virus H5N1 i zato smo promptno reagirali još oštrijim mjerama.

Ovogodišnji virus H5N8 ne prenosi se na ljude, ali je poguban za perad i pernatu divljač. Upravo zato se i provode sve mjere koje se laicima mogu učiniti odveć radikalnima. No, gubici od ove bolesti su ogromni, i to direktna uginuća, ali i prestanak proizvodnje zbog provedbe mjera. Stoga imamo dovoljno razloga da vrlo ozbiljno priđemo fenomenu ptičje gripe. Ne samo propisi EU nego i zdrav razum te naše nastojanje da zaštitimo razvijeno peradarstvo u Hrvatskoj dovoljan su zalog naše ozbiljnosti u pristupu ovoj bolesti.

Hoće li nakon nedavne velike kontrole mesa biti učestalije kontrole hrane iz zemalja EU s najviše incidenata?

- Ove godine odobreno je gotovo 100-postotno povećanje predviđenog novca za monitoring higijenske ispravnosti hrane iz EU, što, moram to ponoviti, više nije uvoz. Upravo je u izradi novi program nadzora i uvoznih pošiljki neselektivnim načinom, što znači da moramo pregledavati podjednak broj pošiljki iz svake zemlje. Parametre koje ćemo pretraživati još određujemo analizirajući rezultate prošlogodišnjeg monitoringa. I to ne samo mesa nego i sve hrane životinjskog podrijetla.

Gdje se do sada najviše griješilo i kako ćete to ispraviti?

- Greške nisu proceduralne ili provedbene nego su zakonske okolnosti takve da su veterinarskoj inspekciji onemogućavale kvalitetan nadzor. Da budem jasan, nekada je veterinarska inspekcija imala pravo nadzora u vertikali - od staje do krajnjeg potrošača bez obzira na mjesto krajnje potrošnje. Tako smo imali pravo i obavezu nadzirati, primjerice, i bolničke kuhinje, maloprodaje, mesnice, veleprodaje, prometna sredstva, restorane sve do pečenjarnica. No, prije nekoliko godina to se promijenilo nesretno sročenim propisima pa su veterinari izgubili pravo nadzora, i to je bio jedan od razloga što je u javnosti stvorena percepcija o “greškama”. Dakle, nisu greške, ali jesu pogrešni propisi. Raduje što je ministar poljoprivrede u trenutku shvatio gdje je problem pa se nadam da ćemo imati podršku u izmjeni propisa na način koji se već dokazao efikasnim.

Dosta je problema i u preklapanju ovlasti inspekcija?

- Nije problem preklapanje nadležnosti veterinarske i sanitarne inspekcije nego je problem u nejasnom i lošem zakonodavstvu. Kad budemo opet radili svatko svoje po vertikali, mogu jamčiti da će veterinarska služba na svom području uvesti red za pola godine!

Dajte nam zakonsku podlogu i građani mogu odahnuti, a sive ekonomije će biti samo u tragovima.

Stočari se pitaju kada će biti isplaćene odštete i kolike su štete (izvoz, mliječnost, mortalitet) zbog cijepljenja za suzbijanje kvrgave kože?

- Ne moraju se stočari ništa pitati jer im je sve rečeno. I svoju riječ držimo.

Rečeno je u Križnici da će novac za perad biti isplaćen do konca siječnja, a sva su rješenja potpisana i otišla na isplatu. Isto će biti i s posavskom peradi.

Što se tiče kvrgave kože, rješenja su također potpisana, ali je procedura bila dulja jer smo uvažavali reakcije i nakon tri tjedna od dana cijepljenja, ali je i obračun nešto zahtjevniji. Mi smo radili s cjepivom koje nam je dostupno (dvije vrste) s podjednakim nuspojavama, a proizvodi se u samo jednoj zemlji na svijetu. Budući da su goveda ove godine prvi put cijepljena, i te su cijepne reakcije bile dosta jake. Ove godine ne očekujemo toliko jake reakcije, jer goveda su već bila u kontaktu s cjepivom pa će i reakcije biti puno blaže.

Što je s problemima kod izvoza takve stoke?

- Što se tiče izvoza, šteta u pravilu nije bilo jer izvoz nije stao. Uspjeli smo na vrijeme potpisati potrebne ugovore sa susjednim zemljama kamo je usmjeren naš izvoz, a sad se potpisuju ugovori i za životinjske proizvode.

Inspektori su poslani na teren da egzaktno utvrde u pogođenim gospodarstvima eventualno smanjenu mliječnost. Kad budemo dobili te podatke (do konca siječnja) i kad ih proanaliziramo prema ministrovu naputku, utvrdit ćemo određeni iznos naknada za smanjenu mliječnost.

Hoće li država sufinancirati daljnje cijepljenje sljedeće tri godine?

- Mogu reći da ćemo za ovu godinu sufinancirati cijepljenje goveda u tzv. akcijama, a naknadno kupljena ili goveda dopremljena iz zemalja koje ne cijepe cijepit će se na trošak uvoznika, što mislimo da je korektno s obzirom na smanjeni proračun.

Što će biti sljedećih godina, teško je reći i zalazilo bi u područje spekulacija, no Ministarstvo će nastojati osigurati novac za što više naređenih mjera koje moramo provesti, ali ćemo i dalje redovno aplicirati za sufinanciranje mjera sredstvima EU, u čemu smo i sada uspješni.

proizvodnja