Vatreni inferno koji je proteklih dana spržio Dalmaciju dospio je i na udarne pozicije u europskim i svjetskim medijima.

Umjesto slika i tekstova o nepreglednim prometnim kolonama, prepunim plažama, hotelima, kampovima i apartmanima te vječnih rasprava o cijeni kuglice sladoleda, u jeku ovogodišnje turističke sezone domaći i strani mediji o Hrvatskoj su pisali u nešto drukčijem, ne baš privlačnom kontekstu. Bavili su se plamenim buktinjama koje haraju jednom od najturističkijih regija u Europi, ogromnom materijalnom štetom i stradalima u požarima, među kojima ima i stranaca.

Ugrožavanje turističke sezone

Upravo je “tajming požara” – u jeku turističke sezone – možda i najveći problem, barem kada je riječ o promociji zemlje kao turističke destinacije. Ne čudi stoga što dio javnosti u Hrvatskoj strahuje da ovogodišnja “požarna sezona” nije posljedica (samo) prirodnih faktora, nego i nečeg znatno dubljeg i opasnijeg – planiranih akcija, a možda i hibridnog rata.

Naravno, tako nešto ne može se tvrditi bez dokaza, a njih nema, barem ne još. Postoje, međutim, sumnje, čak i policije, da su pojedini požari bili podmetnuti. Motivi se ne navode, ali ako se te tvrdnje pokažu točnima, jedan od njih mogao bi biti ugrožavanje turističke sezone kao jednog od glavnih generatora rasta hrvatskoga gospodarstva.

‘Hrvatska je i bez požara meta hibridnih akcija’

“Ne mogu tvrditi da se ovdje radi o obliku specijalnog rata, tim više što požari haraju i u Francuskoj, Španjolskoj i Grčkoj. No da je Hrvatska i bez požara izložena hibridnom djelovanju, u to nema sumnje. Dovoljno je kao primjer uzeti nedavno uhićenje srbijanskog hakera zbog upada u hrvatske institucije, a kojeg se istražuje zbog moguće povezanosti sa srbijanskom obavještajnom službom. Uostalom, bilo je već posljednjih godina slučajeva da su državljani Srbije u zapadnoeuropskim državama uhićeni zbog izvođenja hibridnih akcija za rusku obavještajnu službu“, kaže za Nacional.hr jedan dobar poznavatelj prilika u domaćoj i stranoj politici, koji je želio ostati anoniman.

Napominje i kako to nipošto ne znači da krivce za potencijalne hibridne akcije – ma kakve one bile – treba tražiti u radnicima iz Srbije i drugih zemalja europskog jugoistoka koji pošteno rade u Hrvatskoj. Upravo suprotno, oni koji eventualno provode takve akcije u pravilu kratkotrajno borave u našoj zemlji te se vrlo brzo vraćaju u matičnu državu.

Naš sugovornik ponovno ističe kako lavinu katastrofalnih požara u vrlo kratkom vremenu u Dalmaciji ne može povezati s hibridnim djelovanjem jer za tako nešto nedostaju dokazi. Ipak, primjećuje da je dio provladinih medija u Srbiji o požarima u Hrvatskoj pisao gotovo ushićeno, dok su mnogi komentari na društvenim mrežama bili i gori.

Ako je požar podmetnut, to ne znači nužno da je riječ o hibridnoj akciji

Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da ne žele donositi zaključke o uzrocima požara dok policija ne odradi svoj posao i ne obavijesti javnost o saznanjima. Napominju da čak i ako se ustanovi da su neki od požara bili podmetnuti, kako se sumnja, to ne znači nužno da je riječ o hibridnom ratu.

Naime, ako je uzrok ljudski faktor, to može biti i slučajno, poput nedavnih požara izazvanih vatrometom ili onih koji su izbili zbog nepažnje – paljenjem roštilja ili bacanjem zapaljenih opušaka, a može biti i djelo piromana, čega je već također bilo.

‘Treba ispitati mogućnost hibridnih akcija’

“Ne isključujem mogućnost da se radi o hibridnim akcijama, ali ni mogućnost da su požari posljedica klimatskih promjena, neodržavanja zemljišta, velikog broja ljudi koji borave na obali ili jednostavno ljudskog nemara. Dakle, moguće je da je uzrok požara ljudski faktor, ali to ne znači nužno da su u pitanju i hibridne akcije”, ističe za Nacional.hr politički analitičar Božo Kovačević.

Božo Kovačević, FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

No, dodaje, policija i ostale službe svakako bi trebale uzeti u obzir i mogućnost hibridnog rata te ispitati i takvu mogućnost. Tim više što se radi o velikom broju požara u kratkom razdoblju.

DINARA Požar iz BiH prešao u Hrvatsku, uključila se i vojska

“Ne želim reći da se radi o tome, ali i tu tezu treba uzeti u obzir i ispitati je. Znat ćemo više kad policija obavi svoj posao”, poručuje Kovačević.

‘Hibridne akcije se provode u tajnosti…’

“Hibridne akcije se u pravilu provode u tajnosti, pa tako nešto nitko neće priznati da je napravio, a teško ih je i dokazati. Stoga su priče o podmetanju požara kao hibridnom ratu vrlo diskutabilne. Treba pričekati rezultate istrage i onda donositi zaključke“, kaže za Nacional.hr Marinko Ogorec, vojni i sigurnosni analitičar i predavač na Sveučilištu Libertas i Veleučilištu Velika Gorica.

Marinko Ogorec, FOTO: Patricija Flikac/PIXSELL

Ističe kako je činjenica da se radi o vrlo velikom broju katastrofalnih požara u vrlo kratkom razdoblju, i to u turističkim područjima. No podsjeća i na strahovite suše, izostanak kiše, jak vjetar i klimatske promjene, kao i na veliki broj ljudi koji trenutačno borave na obali.

“Jesu li požari slučajnost, posljedica prirodnih djelovanja i klimatskih promjena, ljudske nepažnje ili nečeg drugog, nitko ne može reći dok ne završi policijska istraga i dok se ne objave njezini rezultati. Tek tada ćemo znati što se stvarno dogodilo”, napominje Ogorec.

Klimatske promjene

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da požare najvjerojatnije možemo pripisati klimatskim promjenama.

STRADALI I MAĐARSKI TURISTI Na zgarištu pronađeno mrtvo tijelo. Otkriven identitet BiH državljanke za kojom se traga

“U ovom trenutku ne vidim elemente hibridnog djelovanja. Uzroke bih prije tražio u klimatskim promjenama, vrlo toplom vremenu, bez kiše i s jakim vjetrom, što nažalost sve pogoduje širenju požara“, ističe Gjenero za Nacional.hr.

Vatrogasci su pravi heroji bitke s požarima, ali nisu zakazale ni druge službe

Ipak, oba naša sugovornika naglašavaju da je Hrvatska na požarnu kataklizmu odgovorila dobro, svakako bolje nego što bi se ranije očekivalo. Posebno ističu ulogu vatrogasaca, koji su, kako ističu, pravi heroji bitke s požarima. Smatraju i da odgovor ostalih službi, poput uzdrmanog zdravstva, zaslužuje pohvalu.

Davor Gjenero, FOTO: Boris Scitar/PIXSELL

“Organizacija se u tim kriznim uvjetima zapravo pokazala dobrom i na visini zadatka. To se posebno odnosi na vatrogasce, ali i na zdravstveni sustav, koji se pokazao boljim u takvim uvjetima nego što se obično pokazuje”, zaključuje Gjenero.

SVJEDOK POŽARA Ugostitelj: Uvjereni smo da je vatra podmetnuta, policiji smo dali snimke