Nacional donosi cjeloviti popis čak 86 velikih ilegalnih odlagališta otpada od kojih se mnoga nalaze u blizini vodozaštićenih područja, čak i vodocrpilišta. Sva su ta odlagališta poznata Ministarstvu, ali ‘biznis’ se na njima i dalje odvija

Nacional je dobio uvid u popis najvećih aktivnih divljih odlagališta, koji je nedavno izradila udruga Ekologija grada, a otkriva lokacije 86 velikih divljih odlagališta na koje se otpad u najvećoj mjeri i dalje neprestano dovozi. I to iako se mnoga od njih nalaze u blizini vodozaštićenih područja, čak i vodocrpilišta. Taj popis dodatno osvjetljava razmjere drame na cijelom teritoriju Hrvatske, koji je prenatrpan stotinama divljih odlagališta otpada za koje država nema rješenje, ne provodi njihovu sanaciju, a što je najgore, i dalje dopušta da se na njih dovozi ilegalni otpad.

Krajnje je indikativno još nešto – ne radi se o državi nepoznatim odlagalištima. Štoviše, u nekim slučajevima već odavno su podnesene kaznene prijave, ali administracija predvođena hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem nije puno u tom smislu poduzela, gotovo ništa što bi situaciju na terenu počelo vidljivo mijenjati.

Ministrici zaštite i okoliša Mariji Vučković morale bi biti poznate sve lokacije divljih odlagališta otpada jer je sustav Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO) pokrenulo njezino Ministarstvo Photo: Igor Soban/PIXSELL

Situacija je utoliko nevjerojatnija i graniči s crnohumornom autoironijom zato što je upravo resorno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, kojem je na čelu Marija Vučković, u svom posebnom sustavu Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO) izradilo interaktivnu kartu na kojoj lokacije divljih odlagališta mogu prijavljivati sami građani.

Otkad je taj sustav ELOO 2019. uveden do danas, građani su podnijeli čak 20.940 prijava, a čak 82 posto tih prijava uzeto je u obradu te se najveći dio lokacija za koje su podnesene prijave nalazi na interaktivnoj mapi na kojoj se, klikom na lokaciju, mogu o njoj dobiti osnovni podaci s fotografijama.

Na toj se karti nalaze tisuće divljih odlagališta jer ona uključuje od najmanje mikrolokacije pa sve do onih najvećih.

No zanimljivo je da na toj interaktivnoj karti nema odlagališta opasnog otpada u Gospiću. Upravo je afera s ilegalno deponiranim opasnim otpadom u Gospiću pokazala da je spomenuti sustav ELOO tek pomogao osvijetliti razmjere kompetencijskog izazova koji upravo počinje ozbiljno testirati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Otkad je 2019. Ministarstvo zaštite okoliša, kojem je sada na čelu Marija Vučković, uvelo sustav Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO), građani su podnijeli čak 20.940 prijava Photo: Screenshot ELOO/Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

I autori popisa dostavljenog Nacionalu djelomično su se služili upravo tom stranicom.

Na njihovu popisu pobrojana su velika aktivna divlja odlagališta po svim županijama. Za samo šest tih odlagališta, od onog u Gospiću do Samobora, Bedekovčine, Pazina, Benkovca i Lovinca, započet je postupak sanacije, ali tek u obliku pripreme projekata ili provođenja javne nabave, ovisno o kojoj je lokaciji riječ.

Dakle, ni jedna lokacija još nije ni približno sanirana, a trošak sanacije za tih samo šest lokacija zbrajat će se u desecima, lako moguće i stotinama milijuna eura. S tim da se razmjeri troškova sanacije u Gospiću još uvijek procjenjuju te se spominje i trošak iznad sto milijuna eura.

‘Ne mogu se dozvole za gospodarenje otpadom izdavati svakome. Kaos je napravila upravo država jer još od 2012. i vremena SDP-ove vlade, umjesto sustava koncesija, dozvole daje firmama ‘teškima’ 10 kuna’, ističe utjecajni poslovni izvor koji je godinama aktivan na području zbrinjavanja otpada

Popis je izradila udruga Ekologija grada, na čelu s Josipom Pavlovićem, koja već godinama upozorava institucije na problem ilegalnih odlagališta i njihovu neadekvatnu kontrolu. Na tom popisu među 86 odlagališta navedeno je i šest velikih odlagališta, uključujući i ono u Gospiću, za koja je započeo postupak sanacije, ali i čak 78 velikih divljih odlagališta u cijeloj Hrvatskoj na kojima još uvijek nije započela sanacija iako se neka nalaze u neposrednoj blizini vodozaštićenih područja, čak i uz vodocrpilišta.

S tog su popisa, kako je navedeno u izvješću udruge Ekologija grada, uklonjene sve lokacije sa statusom „sanirano“ ili „djelomično sanirano“. Što znači da lokacija ima puno više no što je zapravo navedeno.

Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, koja je još u svibnju pisala Saboru o problemu divljih odlagališta Photo: Marin Hižar/ZG News/Nacional

Kako se navodi u popratnom izvješću, udruga Ekologija grada redovito dokumentira i prijavljuje divlja odlagališta otpada.

Ta je udruga istaknula aktivne lokacije na koje su posebno ukazivali:

• Peščenica – Žitnjak (Resnik) – dva velika ilegalna odlagališta; jedno od najzagađenijih područja u Hrvatskoj
• Sveta Klara – novo divlje odlagalište u Mrkšinoj ulici; vlasnik zemljišta organizira dovoženje otpada
• Petruševec – divlje odlagalište uz Vodocrpilište Grada Zagreba; izvor vode koju građani piju
• Kosnica – Miličević (Velika Gorica) – površina 245.000 m²; otpad zakopan 7–8 m; ugrožava podzemne vode i vodocrpilište
• Mičevec (Velika Gorica) – divlje odlagalište građevinskog otpada; prijavljeno Državnom inspektoratu
• Pavučnjak (Samobor) – divlje odlagalište građevinskog otpada uz kuće stanovnika, kazneni postupak u tijeku
• Rugvica i okolica – intenzivno pojavljivanje ilegalnih odlagališta uz administrativne granice Zagreba
• Šuma Ježdovec (Zagreb) – ilegalno odlagalište na državnoj zemlji; godinama funkcionira
• Jakuševec – odlagalište Prudinec-Jakuševec; odroni, nezakonito odlaganje biootpada, nema plana sanacije

Dalje se u izvješću navodi:

„Udruga Ekologija grada i njihovi članovi i aktivisti redovito bilježe lokacije divljih odlagališta diljem Hrvatske. Prema njihovim procjenama: na području RH procijenjeno ima više od 25.000 lokacija na kojima je odloženo više od 5 m³ raznog otpada, a Udruga takva mjesta prijavljuje nadležnim službama i o svom djelovanju izvještava medije.“

Photo: Ekologija grada

Nacionalu je spomenuti dopis na uvid dostavio utjecajni poslovni izvor koji je godinama aktivan na području zbrinjavanja otpada, a i poslovno je zainteresiran za realne i ažurirane informacije o pravom stanju u tom području. Taj izvor smatra da je popis upravo dokaz da država ne radi dobro svoj posao te da je upravo krivnjom državnih institucija došlo do eksplozije divljih odlagališta. On o tomu kaže:

„Premijeru neće biti lako jer on nije toliko upućen u segment zbrinjavanja otpada, resor je dao ljudima koji nemaju pojma, a puno stručnih ljudi koji su znali svoj posao već je otišlo. Radikalne promjene morat će nastupiti i netko mora reći: mi kao turistička država moramo čuvati okoliš. Ne mogu se dozvole za gospodarenje otpadom izdavati svemu i svakome, a kaos je prouzročila upravo država jer je još od 2012., u vrijeme SDP-ove vlade i ministrice zaštite okoliša Mirele Holy, umjesto sustava koncesija, dozvolila osnivanje firmi za 10 kuna i podijelila na tisuće dozvola za gospodarenje otpadom malim tvrtkama koje dobivaju dozvole, daju garancije u iznosu 100 eura i onda razvoze otpad po divljim odlagalištima, a nitko ih ništa ne pita. Pritom te iste tvrtke pljačkaju državni proračun za stotine milijuna eura jer ih nitko ne kontrolira niti nadzire što oni rade i kako postupaju s otpadom, a sanaciju divljih odlagališta u iznosima od desetaka do stotina milijuna eura plaća država. Takvih divljih odlagališta u Hrvatskoj je najmanje 86 velikih. Država nema petlje to presjeći. Mora netko reći da mi kao turistička država moramo čuvati okoliš, ne mogu se dozvole izdavati svemu i svakome“, opisao je visoki poslovni izvor, involviran u poslove zbrinjavanja otpada, potpuni kaos koji vlada u tom resoru.

O slučaju Gospić i Benkovac taj izvor kaže:

„Tko je kriv? Institucije koje su davale dozvole i iste te institucije koje nakon toga nisu nadzirale kako se s tim otpadom postupa.“

Udruga Ekologija grada uputila je još 18. svibnja saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode zahtjev za hitno institucionalno uključivanje u rješavanje sve ozbiljnijeg problema nekontroliranog širenja divljih odlagališta otpada na području Zagreba i Zagrebačke županije.

U dopisu su upozorili kako se više ne radi o pojedinačnim incidentima, nego o sustavnom i dugotrajnom prelijevanju otpada iz Zagreba prema okolnim područjima, osobito prema Velikoj Gorici, Samoboru, Rugvici i drugim rubnim dijelovima metropolitanskog prostora.

Cjelokupni popis svih 86 aktivnih divljih odlagališta u Hrvatskoj, od kojih je država za samo njih šest pokrenula dio papirologije za proces sanacije – većina ostalih odlagališta ne samo da nije ni blizu sanacije, već se ondje i dalje iskrcava otpad, a država na to žmiri Photo: Ekologija grada

Udruga ističe kako službeni podaci Grada Zagreba potvrđuju ozbiljnost problema – tijekom 2025. godine putem aplikacije e-Redar uklonjeno je više od 6200 tona otpada uz trošak veći od 4,5 milijuna eura, dok su videonadzorom evidentirane tisuće nepravilnosti. Prema stavu udruge Ekologija grada, takvi podaci ne predstavljaju uspjeh sustava, nego dokaz da postojeći model gospodarenja otpadom nije uspio spriječiti širenje ilegalnog odlaganja.

‘Podijeljeno je na tisuće dozvola za gospodarenje otpadom malim tvrtkama koje daju garancije u iznosu od 100 eura i razvoze otpad po divljim odlagalištima i nitko ih ništa ne pita, a varaju i na porezu’

Posebno ih zabrinjava činjenica da se ilegalni otpad odlaže i na osjetljivim područjima poput vodocrpilišta Kosnica, kao i uz naseljena područja Zagrebačke županije, što problem iz komunalne sfere podiže na razinu ozbiljnog okolišnog, sigurnosnog i javnozdravstvenog pitanja.

U dopisu Saboru udruga Ekologija grada još je tada zatražila sazivanje tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode, uključivanje svih relevantnih institucija te uspostavu snažnijeg sustava nadzora građevinskog otpada, kontrole tokova otpada i učinkovitijeg sankcioniranja ilegalnog odlaganja.

Predsjednik udruge Ekologija grada Josip Pavlović poručio je kako je krajnje vrijeme da se problem počne rješavati sustavno, a ne isključivo sanacijom posljedica o trošku građana.

„Dok god legalni sustav zbrinjavanja otpada nije dovoljno dostupan, nadziran i funkcionalan, ilegalno odlaganje ostat će profitabilna praksa za dio tržišta. Posljedice toga danas osjećaju Zagreb, Zagrebačka županija i lokalne zajednice koje se pretvaraju u zone nekontroliranog odlaganja otpada“, istaknuli su još u svibnju iz te udruge te upozorili da očekuju hitnu reakciju nadležnih institucija i otvaranje ozbiljne nacionalne rasprave o stanju sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu i njegovu utjecaju na šire područje Zagrebačke županije.

Nacionalna rasprava napokon se otvorila, počevši od slučajeva Gospić i Benkovac, ali rješenje, kako se čini, ni približno nije na vidiku.