Državni inspektorat ignorira kriminalno odlaganje opasnog otpada i bar deset puta veću eko bombu od gospićke blizu vodocrpilišta na rubu Zagreba.Drama u Kosnici spominje se kao najalarmantniji primjer sa šokantnog popisa 86 lokacija aktivnih divljih odlagališta na koja se otpad i dalje dovozi, a koji Nacional u cijelosti objavljuje. Izvor s neposrednim saznanjima tvrdi: ‘U Gospiću je bio barem privid nekog reda, ondje su kamioni imali nekakve papire, a ovamo kamioni dolaze bez ijednog dokumenta. Iako je velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar iz HDZ-a sve prijavio, teško će napasti Vladu i DORH da sporo ili nikako djeluju’

Visoki službeni izvor iz gradskih vlasti Grada Velike Gorice koncem je prošlog vikenda upozorio Nacional da smatra da je zdravlje najmanje 150 tisuća građana Zagreba izravno ugroženo zbog ogromnog nezakonitog deponija otpada  Kosnice kod Velike Gorice, u neposrednoj blizini Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta.

Radi se o potencijalnoj ekobombi doslovno najmanje deset puta većoj od one na području Gospića, koja iz središta pozornosti javnosti ne izlazi otkako je USKOK zbog pritiska iste te javnosti odlučio objaviti vještačenje Geotehničkog fakulteta o onome što se događa na zemljištu na kojemu je bračni par Josip i Monika Šincek nelegalno odložio najmanje 37.000 tona otpada te ispod njega.

Na spomenutom području kod Kosnice nalazi se ogromno, oko 25 hektara odnosno oko 250 tisuća četvornih metara veliko nelegalno odlagalište otpada koje svojom kvadraturom skoro pa dostiže zagrebački Jakuševec.

Kosnica je jedno od najvećih divljih odlagališta za koja država očito nije ništa ni poduzela niti ima rješenje kako to područje sanirati. Ne samo da ga nije ni počela sanirati nego i dalje dopušta da se ondje otpad gomila bez ikakve kontrole Photo: Neva Žganec, Igor Šoban/Pixsell, Saša Zinaja/Nfoto, Udruga Ekologija grada (ilustracija)

Razmjeri opasnosti od tog divljeg deponija, spram kojeg administracija premijera Andreja Plenkovića pokazuje sustavnu nezainteresiranost, daleko su veći od one koja prijeti samo zbog obližnjeg vodocrpilišta koje spomenuti otpad može ugroziti.

Podjednako je opasno to što Državni inspektorat ondje ne provodi adekvatne kontrole, iako je potvrdio da nisu izdane nikakve dozvole za odlaganje otpada na tom području. Štoviše, opasnost po građane je veća zato što administracija premijera Plenkovića to područje primjereno ne kontrolira unatoč tome što su još tijekom 2025. na tom području prijavljena brojna podmetanja požara i potpaljivanje tog otpada, iako postoje svjedoci koji tvrde da su ti požari potpaljeni točno na područjima iznad kojih su zakopani deseci tona azbesta, koji je klasificiran upravo kao opasni otpad.

Ako se iznad njega nekontrolirano spaljuje miješani građevinski, komunalni, plastični ili drugi otpad, sam požar može proizvesti zaseban koktel štetnih produkata izgaranja. A to se već događalo i redovito se ponavlja.

Državni inspektorat ustvrdio je, u vrijeme dok ga je vodio Andrija Mikulić, da je voda s vodocrpilišta nedaleko od Kosnice ispravna za piće. No najmanje 500 tisuća tona otpada ugrožava to vodocrpilište

Ako se stoga, kako se tvrdi, na lokaciji na kojoj su zakopani deseci tona azbestnog otpada redovito pali drugi otpad, nasipava novi materijal, kopa, zatrpava i prometuje teškom mehanizacijom, razmjeri opasnosti postaju puno ozbiljniji.

Tim više što upravo Ministarstvo zdravstva navodi da svi tipovi azbestnih vlakana mogu prouzročiti ozbiljne bolesti. Dugotrajna ili značajna izloženost povezana je s azbestozom, rakom pluća i mezoteliomom. Bolesti imaju vrlo dugu latenciju i mogu se pojaviti desetljećima nakon izlaganja.

Za ljude je najvažniji put izloženosti udisanje vlakana. Za okoliš problem predstavlja nekontrolirano oslobađanje i širenje vlakana. Slobodna azbestna vlakna i prašina mogu se širiti zrakom te taložiti na tlo, u vode i u dišne organe ljudi i životinja. Upravo zato se azbestni otpad mora pakirati tako da se spriječi oslobađanje vlakana i odlagati na za to posebno uređene plohe/kazete odlagališta. A na području Zagreba to prema svemu sudeći Državni inspektorat uopće ne kontrolira niti je taj problem privukao pozornost najmoćnijeg hrvatskog političara – hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković afera s otpadom ‘eksplodirala je u lice’ jer godinama skrivaju prave razmjere zagađenosti Hrvatske i gotovo ništa ne poduzimaju Photo: Neva Žganec/PIXSELL

Nacional je službenog izvora s brojnim neposrednim saznanjima o tom slučaju kontaktirao nakon što je dobio uvid u dramatični popis najvećih aktivnih divljih odlagališta, koji je izradila Udruga Ekologija grada i koji otkriva lokacije 86 velikih divljih odlagališta na koje se otpad u najvećoj mjeri i dalje neprestano dovozi, iako se mnoga od tih odlagališta nalaze u blizini vodozaštićenih područja, pa čak i vodocrpilišta.

Kao jedan od najalarmantnijih primjera s tog popisa ističe se upravo spomenuti uz vodocrpilište koje vodom opskrbljuje najmanje 150 tisuća građana Zagreba.

Taj izvor, gotovo u nevjerici jer se napokon pojavio ozbiljniji interes za tu potencijalnu ekobombu, o spomenutoj je temi gotovo u dahu Nacionalu izjavio da Grad Velika Gorica već niz godina kontinuirano uglavnom bespomoćno prati i sukladno mogućnostima pokušava suzbiti ilegalno odlaganje otpada na području Kosnice, Mičevca, Obrezine i Ščitarjeva, čiji se opseg znatno povećao nakon zagrebačkog potresa i početka obnove Zagreba.

Unatoč tome, pa čak i unatoč tome što je u Velikoj Gorici na vlasti upravo HDZ, apeli lokalnih vlasti dosad nisu uspjeli privući primjerenu pozornost Vlade premijera Andreja Plenkovića. Dramu dodatno ilustrira to što je gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji tu dužnost obnaša od 2021., ujedno i saborski zastupnik HDZ-a.

‘DORH i policija provode tajne izvide, ali na terenu je i dalje sve isto. Stalno se vrti pedesetak istih kamiona koji tamo dolaze uvijek istim putem. Prijeđu Domovinski most i onda skrenu desno…’

Da se ne radi o nekom članu HDZ-a bez stranačkog utjecaja najbolje ilustrira to što je on u 10. sazivu (2020.-2024.) u Sabor ušao kao zamjenik Davora Božinovića, kojem je zastupnički mandat mirovao zbog ministarske funkcije. Tada je Ačkar bio član Odbora za europske poslove i Odbora za predstavke i pritužbe te član Savjeta JU-a Spomen-područja Jasenovac. Jedno vrijeme bio je i član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbora za zakonodavstvo. Na izborima 2024. izabran je izravno u I. izbornoj jedinici s koalicijske liste predvođene HDZ-om, pa mu je novi mandat počeo 16. svibnja 2024. Trenutačno, on  je član Odbora za predstavke i pritužbe – od 24. svibnja 2024., Odbora za međuparlamentarnu suradnju – od 24. svibnja 2024., Odbora za informiranje, informatizaciju i medije – od 24. siječnja 2025., Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a – od 24. svibnja 2024., te Savjeta JU-a Spomen-područja Jasenovac iz reda saborskih zastupnika – od 12. srpnja 2024. To pokazuje da je Ačkar itekako u poziciji da kvalitetno upozori administraciju premijera Plenkovića na ozbiljnost spomenutog problema. Ali iz nepoznatih razloga u tome nije uspio, iako s lokalne razine itekako ozbiljno pristupa tom problemu.

Spomenuti izvor izjavio je za Nacional da je, štoviše, Grad Velika Gorica nadležnim institucijama uputio više prijava, uveo svakodnevni nadzor komunalnog redarstva uz korištenje drona, postavio ukupno 17 nadzornih kamera i fizički zatvarao pristupne puteve – unatoč čemu je oprema opetovano uništavana, a djelatnici tijekom nadzora napadani.

Kako niti navedene mjere nisu zaustavile nezakonite aktivnosti, Grad je u ožujku 2025. godine putem odvjetnika podnio kaznenu prijavu protiv 20 osoba, dok je kroz tvrtku VG Čistoća dosad sanirao oko 6000 tona otpada, uz dodatne redovite sanacije Hrvatskih voda. Iz Grada Velika Gorica još su i ranije poručili da će i dalje poduzimati sve raspoložive mjere u zaštiti okoliša, tla i vodocrpilišta Kosnica.

Potencijalno zbog otpada ugroženo Vodocrpilište Kosnica nije pod ingerencijom velikogoričke tvrtke VG Vodoopskrba,  nego tom tvrtkom upravlja Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, i to na temelju ugovora o koncesiji iz 2011. godine.

Iako su u vezi s Kosnicom još 2025. podnesene i kaznene prijave, kamioni tamo i dalje mogu nesmetano dolaziti – fotografije su snimljene u ponedjeljak, 17. kolovoza Photo: Saša Zinaja/Nfoto

Vodu iz tog vodocrpilišta, kako je Nacionalu potvrdio visokopozicionirani izvor iz administracije Velike Gorice, pije oko 150.000 Zagrepčana iz dijela Novog Zagreba. To vodocrpilište, prema službenim procjenama, izravno ugrožava najmanje 300 tisuća tona, a neslužbeno između 500 i 700 tisuća tona građevinskog i drugog otpada nepoznatog porijekla koji raznorazne tvrtke godinama dovoze i zakopavaju u zemlju, u iskopane rupe na dubinu od sedam-osam metara, i potom prekrivaju pa navoze novi otpad.

Jedan od predstavnika službenih institucija detaljno upućenih u problematiku Kosnice za Nacional je rekao:

„Riječ je o uhodanom poslu koji traje već 20 godina. Sada i sam Josip Šincek, glavni akter afere s opasnim otpadom u Gospiću, pokušava prebaciti fokus na Kosnicu te na svom TikTok profilu objavljuje i podatke o Kosnici. No, nakon Gospića, Kosnica je sigurno prvo sljedeće odlagalište gdje će se institucije morati brže pokrenuti jer pitaj Boga čega sve ondje ima. U Gospiću je bio barem privid nekog reda, ondje su kamioni imali barem nekakve papire, a ovamo kamioni dolaze bez ijednog dokumenta. U Kosnici imate odležanog otpada najmanje 500 do 700 tisuća tona, a ta je lokacija u neposrednoj blizini vodocrpilišta iz kojeg vodu pije 150 tisuća građana jednog dijela Novog Zagreba, samo se to vodocrpilište katastarski nalazi na području Velike Gorice. O tom su problemu mediji već pisali, podnesene su prijave, ali kamioni i dalje voze. Kad je Državni inspektorat izdao rješenje da je voda za piće ispravna i čista te da ne predstavlja problem, nije bilo gotovo nikakvih pomaka. DORH i policija provode tajne izvide, ali na terenu je i dalje sve isto. Stalno se vrti pedesetak istih kamiona koji tamo dolaze uvijek istim putem. Prijeđu Domovinski most i onda skrenu desno na makadam. Nije neka znanost da se utvrdi tko i kako dovozi taj otpad. To je 50 kamiona istih registracija koji se vrte ukrug. Poznato je da se to posebno intenziviralo nakon potresa u Zagrebu jer se ondje iskrcava i građevinski otpad preostao od obnove. Ti kamioni ondje otpad iskrcavaju u te duboke rupe i onda ga zatrpavaju, vegetacija to brzo prekrije i vi prividno ondje teško išta možete vidjeti. Grad Velika Gorica napravio je sve što se moglo, sve je prijavio DORH-u, policiji i Inspektoratu, ali teško je za očekivati da će gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji je iz redova HDZ-a, napadati Vladu i DORH da sporo ili nikako djeluju. No to je zapravo vodocrpilište Zagrebačkih voda koje se katastarski nalazi u Velikoj Gorici. Gradonačelnik Ačkar tražio je od gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića da zajedno postave kamere da bi se moglo nadzirati tko i što tamo dovozi, ali je Grad Zagreb to odbio iako vodu s tog vodocrpilišta piju građani jednog dijela Novog Zagreba.”

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar već niz godina prati i pokušava suzbiti ilegalno odlaganje otpada na području Kosnice, Mičevca, Obrezine i Ščitarjeva Photo: Igor Šoban/PIXSELL

Kosnica je svakako jedno od najvećih divljih odlagališta za koja država očito nije ništa ni poduzela niti ima rješenje kako to područje sanirati. Ne samo da ga nije ni počela sanirati nego i dalje dopušta da se ondje otpad gomila bez ikakve kontrole.

Posebno intrigira što spomenuta priča dosad nije dosezala do primjerenog interesa državnih institucija, a tek je sporadično i ograničeno budila zanimanje nacionalnih mainstream medija, iako je lokalni portal Kronike Velike Gorice još 25. rujna 2023. objavio da „na području Velike Kosnice, gdje se učestalo odlaže građevinski, ali i drugi otpad, gradske kamere bilježe nove zagađivače”.

U toj kratkoj vijesti objavljeno je nekoliko fotografija prepunih kamiona bez registracija koji na toj lokaciji deponiraju razni otpad. Već tada nekoliko je tvrtki prijavljeno Državnom inspektoratu. Potom je lokalni portal Gorica.info sredinom lipnja 2024. objavio da su na području Kosnice otkriveni i izgrađeni ilegalni objekti za prikupljanje otpada. Tada je Grad Velika Gorica ponovo od Državnog inspektorata zatražio da se uključi i pomogne suzbijanje nelegalnih aktivnosti. Kao glavni problem i tada se spominjao dovoz građevinskog otpada s područja Zagreba.

U spomenute ilegalne objekte odlagao se samo dio dovezenog otpada, dok se ostatak kontinuirano bacao u okoliš. Gradske vlasti tada su zatražile rušenje i uklanjanje tih objekata smještenih na području II. i III. zone Vodocrpilišta Kosnica. Ti su objekti nominalno bili izgrađeni uz izliku da su ondje radi sanacije poljoprivrednog zemljišta za koje je podnesen zahtjev za prenamjenu iz poljoprivrednog u građevinsko. Međutim, te zahtjeve nije moguće odobriti jer se radi o vodozaštitnom području koje je potrebno sani­rati i vratiti u prvobitno stanje.

Na fotografijama se vide ogromni ramjeri ekološke katastrofe – nekadašnja šuma kod Save, gotovo je potpuno raskrčena i pretvorena u odlagalište Photo: Screenshot Dnevnik.hr/Ekologija grada

Gradske vlasti su čak dio tog područja stavile pod videonadzor kamerama te su zatražile dozvole za korištenje drona da bi mogle brže reagirati. Bilo je još situacija koje pokazuju duboku zabrinutost lokalnih stanovnika zbog te situacije i njihovu svijest o ozbiljnosti tog problema, koje su dovele čak i do nekih pojedinačnih reakcija policije, što je itekako moglo privući adekvatnu i primjerenu pozornost ikoga kompetentnog i savjesnog na razini aktualnih nacionalnih vlasti.

Primjerice, policija je koncem lipnja 2024. privela 48-godišnjeg muškarca koji je gomilao otpad na vodozaštitnom području Općine Velika Kosnica i nagomilao ga čak oko 2000 m3. Njime se zagrebačka policija bavila nakon upozorenja zabrinutih građana, pa su ga po dovršetku kriminalističkog istraživanja kazneno prijavili za ugrožavanje okoliša otpadom.

Kriminalisti su utvrdili da je nesavjesni muškarac kroz dulje vremensko razdoblje, a sve do početka lipnja 2024., na zemljištu na području Općine Velika Kosnica odlagao smeće. I to na više katastarskih čestica u vlasništvu više različitih osoba, kao i na zemljištu koje je u vlasništvu pravne osobe s javnim ovlastima, a koje se nalazi u vodozaštitnom području. Bila je to tek mala kap u moru drugih identičnih nezakonitosti puno širih razmjera na koje je izostala primjerena reakcija.

Na karti se jasno vidi da je ilegalno odlagalište u Kosnici veličinom gotovo dostiglo Jakuševec, a na cijelom tom području, i s jedne i s druge strane Save, nalazi se desetak drugih ‘zona s otpadom’ Photo: Screenshot auto-karta-hrvatske.com

U veljači 2025. Večernji list je u kraćoj vijesti prenio Facebook objavu upravo Udruge Ekologija grada, popraćenu njezinom fotodokumentacijom, u kojoj je pisalo sljedeće:

„Na području grada Zagreba, njegove okolice, ali i cijele Hrvatske postoje tisuće divljih odlagališta otpada. Među njima jedno od najgorih je u Kosnici, Velika Gorica, na južnoj obali Save – odmah uz vodocrpilište Kosnica, koje zajedno s vodocrpilištem Petruševec (o kojem smo nedavno pisali) opskrbljuje više od 100.000 stanovnika istočnog Zagreba i zagrebačke županije pitkom vodom! Ali umjesto da štitimo ovaj ključni resurs, područje oko vodocrpilišta postalo je El Dorado za divlje odlaganje otpada! Godinu dana prijava – i ništa! U posljednjih godinu dana, i mi i stanovnici okolnih sela i naselja podnijeli smo brojne prijave o nezakonitom odlaganju otpada. No, reakcije NEMA. Ilegalno odlaganje otpada nastavlja se, unatoč jasnim dokazima i prijavama nadležnim tijelima!  Tko stoji iza toga? Tvrtke i pojedinci bez ikakvih dozvola za gospodarenje otpadom i bez potrebne infrastrukture ili opreme za njegovu obradu, preuzimaju otpad i nelegalno ga odlažu, pritom ostvarujući ogromne financijske prihode na naš račun i na račun okoliša! A to nije sve: Namjerno izazivaju požare otpada, fizički napadaju mještane koji su se usudili prigovoriti, izgradili su nezakonito reciklažno dvorište, a prema svjedocima, ispod njega su zakopane desetine tona azbesta! I nikome ništa! A iza svega stoji svega nekoliko ljudi, čija imena sve institucije znaju, ali očito imaju pametnijeg posla nego štititi građane i okoliš. Ima li netko broj od Europola? Jer izgleda da ćemo morati zvati izvana da bi se nešto pokrenulo! Nećemo šutjeti dok nam truju okoliš i ugrožavaju zdravlje! Podijelite, komentirajte i dižite glas! Dosta je!”

Unatoč tome, ništa se nije promijenilo ni u mjesecima nakon toga. Štoviše, satelitske snimke, koje je prije nekoliko mjeseci objavio i Dnevnik Nove TV, pokazale su koliko je to nekadašnje šumsko područje, koje se jednim dijelom nalazi na privatnoj parceli, ali većim dijelom na državnom zemljištu, potpuno iskrčeno i uništeno.

‘Kamioni u Kosnici iskrcavaju otpad u duboke rupe i onda ga zatrpavaju, vegetacija to brzo prekrije i vi ondje teško išta možete vidjeti. Grad Velika Gorica napravio je sve što se moglo’ Photo: Screenshot Dnevnik.hr/Ekologija grada

U prilogu Nove TV, jedan od ljudi koji je obuhvaćen istragom DORH-a pod skrivenim identitetom je izjavio:

„Nema razloga da sam ja pod sumnjom, imam dozvole za sve.”

Ta izjava najbolje ocrtava način na koji je država zapravo sama „legalizirala” nelegalno odlaganje otpada i uništavanje najvećeg prirodnog bogatstva koje Hrvatska ima, a to su šume i vode. U svibnju je Udruga Ekologija grada zbog svega toga poslala i dramatičan dopis u Sabor, ali se sve pokrenulo tek nakon eskalacije povezane s opasnim otpadom u Gospiću. Pa se zaključno može tvrditi da su nacionalne vlasti problem počele osvješćivati ipak na poticaj europskih istražitelja, koji su nelegalne aktivnosti Šincekovih prvi uočili.

NESMETANI BIZNIS ‘Popis od 86 aktivnih divljih odlagališta otkriva da je teritorij Hrvatske zatrpan smećem, a premijeru neće biti lako’

Dopis udruge Ekologija grada poslan sredinom svibnja Saboru

„Poštovani predsjedniče i članovi Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora,

obraćamo vam se sa zahtjevom za hitno uključivanje Odbora u rješavanje sve ozbiljnijeg problema katastrofalnog bujanja divljih odlagališta otpada na području Grada Zagreba, ali i susjednih jedinica lokalne samouprave na području Zagrebačke županije, osobito Velike Gorice, Samobora i šireg prstena naselja uz administrativne granice Zagreba. Dostupna službena dokumentacija, očitovanja nadležnih tijela i javno objavljeni podaci potvrđuju da se ne radi o nizu izoliranih incidenata nego o sustavnom i dugotrajnom prelijevanju otpada iz Zagreba prema rubnim i susjednim područjima, pri čemu osobito zabrinjava nekontrolirano kretanje građevinskog i miješanog otpada.

Izvješće Grada Zagreba o lokacijama i količinama protuzakonito odbačenog otpada za 2025. godinu pokazuje da su najveća onečišćenja i pojava divljih deponija zabilježeni upravo na području gradskih četvrti Novi Zagreb zapad, Brezovica, Peščenica – Žitnjak, Sesvete i Stenjevec, dok su na nizu lokacija evidentirane količine otpada veće od 50 kubičnih metara, a na pojedinim lokacijama i višestruko veće. Isto izvješće navodi da je tijekom 2025. putem aplikacije e-Redar prikupljeno 6202,94 tona otpada uz trošak od 4.511.245,67 eura, da je izrečeno 729 prekršajnih mjera u ukupnom iznosu od 163.200,00 eura te da je putem videonadzora evidentirano 4240 nepravilnosti, što samo po sebi pokazuje razmjere problema, ali i činjenicu da postojeći model nije uspio spriječiti ponavljanje i širenje protuzakonitog odbacivanja otpada.

Mi, u Udruzi Ekologija grada, smatramo nužnim upozoriti da gotovo 30 000 kubika uklonjenog otpada ne predstavlja uspjeh sustava nego priznanje poraza prevencije jer Grad iz godine u godinu troši milijune eura poreznih obveznika na reaktivno čišćenje, bez stvarnog smanjenja problema. U istoj objavi istaknuto je da je ključni uzrok kaos u zagrebačkom sustavu gospodarenja otpadom, posebno nedostatak kapaciteta za građevinski otpad, šutu i zemlju od iskopa, zbog čega ilegalno odlaganje za dio tržišta ostaje racionalna i profitabilna alternativa.

Također,  treba istaknuti  da je glavni problem Zagreba i okolice to što Grad Zagreb nije uspostavio funkcionalan sustav zbrinjavanja otpada, osobito za građevinski otpad, pa ilegalna odlaganja nisu posljedica tek pojedinačnih slučajeva, nego sustavnog propusta. Dok god ne postoji dovoljno kapaciteta, učinkovita kontrola na mjestu nastanka i ozbiljan komunalni nadzor, otpad će se i dalje gomilati na novim lokacijama, a trošak sanacije prebacivati na građane.

Posebno zabrinjava činjenica da problem više nije ograničen na Zagreb nego se jasno prelijeva prema Zagrebačkoj županiji. U očitovanju Grada Velike Gorice upućenom Hrvatskom saboru u vezi ilegalnog odlaganja otpada na području vodocrpilišta Kosnica navodi se da se od 2021. godine, nakon početka obnove Zagreba, intenzivno dovozi otpad na to područje, da su tijekom 2024. i 2025. postavljene kamere i fizičke zapreke, da su kamere razbijane, barijere uklanjane, a napadi na djelatnike zabilježeni, te da najnovije snimke i informacije potvrđuju kako se na navedeno područje i dalje svakodnevno dovozi ilegalni otpad prvenstveno s područja Grada Zagreba. Posebno je alarmantno da se predmetno odlaganje odvija na području vodocrpilišta, odnosno u prostoru od izravne važnosti za zaštitu voda i javnog zdravlja.

Sličan obrazac vidljiv je i na području Pavučnjaka kod Samobora, gdje su tijekom 2025. i 2026. građani, lokalni mediji i nacionalni mediji upozoravali na gomilanje ilegalnog građevinskog otpada na privatnoj parceli uz kuće stanovnika. Prema medijskim izvještajima, otpad se istovaruje usred dana, a golemo ilegalno odlagalište nastajalo je tijekom posljednje dvije i pol godine, što potvrđuje da se otpad iz zagrebačkog sustava prelijeva i na područja Samobora.

U tom smislu treba istaknuti i širi istočni i južni prsten oko Zagreba, uključujući Rugvicu i područja uz prometne koridore, koji zbog logističke dostupnosti i rubnog karaktera predstavljaju posebno rizične zone za ilegalni prijevoz i istovar otpada. Premda su u dostupnoj dokumentaciji detaljnije obrađeni primjeri Kosnice i Pavučnjaka, obrazac naveden u zagrebačkom izvješću ali i medijskom izvještavanju i dojavama građana jasno upućuje da problem zahvaća cjelokupni metropolitanski prostor Zagreba i njegove županijske periferije.

Jedan od ključnih razloga ovakvog stanja jest činjenica da Grad Zagreb nije uspostavio dovoljno snažan sustav kontrole otpada na mjestu njegova nastanka, osobito građevinskog otpada. Grad Velika Gorica u svojem očitovanju izričito navodi da je svojom odlukom o sprječavanju odbacivanja otpada u okoliš propisao i inovativnu mjeru kontrole zbrinjavanja građevinskog otpada, upravo radi praćenja tijeka nastanka, prijevoza i zbrinjavanja takvog otpada. Nasuprot tome, dostupni dokumenti za Grad Zagreb upućuju prije svega na model naknadnog uklanjanja otpada, pojačanih nadzora i sanacija posljedica, bez dovoljno snažnog sustava prethodne kontrole na samim gradilištima i mjestima nastanka otpada.

Ozbiljan problem predstavlja i nedostatak komunalnog reda i učinkovitog nadzora. Izvješće Grada Zagreba pokazuje da se iste ili slične lokacije ponavljaju iz godine u godinu, da se otpad na brojnim lokacijama ponovno pojavljuje i nakon sanacije, te da su za mnoge mikrolokacije morali biti postavljeni videonadzor, dronovi, fizičke zapreke, betonski blokovi i zaštitne ograde kako bi se barem privremeno zaustavilo daljnje odbacivanje otpada. Sama činjenica da je uz 247 kamera i tisuće zabilježenih nepravilnosti i dalje prisutno širenje divljih odlagališta govori da se sustav previše oslanja na bilježenje posljedica, a premalo na sprječavanje uzroka, hitnu intervenciju i učinkovito sankcioniranje organiziranih počinitelja.

Stoga se može zaključiti da je katastrofalno bujanje divljih odlagališta u Zagrebu i okolici isključiva posljedica lošeg sustava zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu, a posebno nepostojanja funkcionalne infrastrukture i sustava oporabe za građevinski otpad, nedostatka kontrole toka otpada od mjesta nastanka do zbrinjavanja, izostanka snažnijeg komunalnog reda te zakašnjele i nedostatne reakcije nadležnih institucija. Dok god legalno zbrinjavanje otpada nije dovoljno dostupno, brzo, nadzirano i ekonomski razumno, ilegalno odlaganje ostat će profitabilna praksa za dio tržišta, a trošak sanacije i dalje će snositi građani.

Slijedom svega navedenog, predlaže se da Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora hitno poduzme sljedeće:

• sazove tematsku sjednicu o katastrofalnom širenju divljih odlagališta otpada na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije
• pozove predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državnog inspektorata, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Velike Gorice, Samobora, Rugvice i drugih pogođenih jedinica lokalne samouprave
• zatraži od Grada Zagreba posebno izvješće o postupanju s građevinskim otpadom, raspoloživim kapacitetima za prihvat i oporabu, nadzoru prijevoza otpada te učinkovitosti postojećih mjera protiv ilegalnog odbacivanja otpada
• zatraži očitovanje zašto Grad Zagreb nije donio snažnije odluke i mehanizme kontrole otpada na mjestu nastanka, osobito građevinskog otpada, po uzoru na jedinice lokalne samouprave koje su uvele dodatne mjere praćenja toka otpada
• inicira zajednički međuinstitucionalni nadzor tokova otpada iz Zagreba prema rubnim i susjednim dijelovima Zagrebačke županije, osobito prema Velikoj Gorici, Samoboru i istočnom prstenu oko grada
• predloži izmjene propisa i lokalnih odluka koje bi omogućile stroži nadzor proizvođača građevinskog otpada, prijevoznika i krajnjih odlagatelja te učinkovitije sankcioniranje pravnih osoba
• preporuči uvođenje obvezne kontrole otpada na gradilištima, potvrde o zbrinjavanju otpada, fizičkih barijera na kritičnim lokacijama, oduzimanja vozila kod težih oblika nezakonitog odlaganja te strožeg kaznenog tretmana za veće količine ilegalno odloženog otpada

Ovaj problem više nije samo komunalno pitanje pojedinih ulica, šuma ili poljskih putova, nego ozbiljan okolišni, sigurnosni i javnozdravstveni problem koji zahvaća cijelo metropolitansko područje Zagreba. Posebno zabrinjava činjenica da se ilegalno odlaganje otpada pojavljuje i u osjetljivim prostorima kao što su vodocrpilišta, poljoprivredna zemljišta, rubna naselja i šumske zone, pri čemu se šteta ne može mjeriti samo kroz trošak sanacije, nego i kroz dugoročnu ugrozu tla, voda, zdravlja ljudi i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Stoga se traži da Odbor iskoristi svoje ovlasti i autoritet kako bi pokrenuo institucionalno rješavanje ovog problema na nacionalnoj razini, utvrdio odgovornost za očite propuste u sustavu gospodarenja otpadom te potaknuo uspostavu učinkovitog modela kontrole, oporabe i zbrinjavanja otpada, s posebnim naglaskom na građevinski otpad na području Grada Zagreba i njegov utjecaj na cijelu Zagrebačku županiju.”

MAFIJA POD POKROVITELJSTVOM DRŽAVE Plenković je morao znati, ali do danas nije spriječio ilegalni uvoz opasnog otpada čiji su razmjeri otkriveni na sastanku nakon uhićenja Mikulića