Vokalno-instrumentalni sastav JANE ostvario je još jedan veliki međunarodni uspjeh.

Na 18. Olimpijadi zborova u Helsingborgu osvojile su zlatnu medalju u kategoriji Folklora i autohtone glazbe i još jednom potvrdile kvalitetu svojeg rada i važnost očuvanja hrvatske tradicijske glazbe.

Jane već više od dva desetljeća pjesmom čuvaju hrvatsku folklornu i crkvenu baštinu. Od 2008. godine Jane sudjeluju na Olimpijadi zborova, najvećem svjetskom zborskom natjecanju, a iza njih su brojni nastupi, priznanja i međunarodna gostovanja. Uoči odlaska na veliko zborsko natjecanje, Gianna Kotroman je u studiju ugostila raspjevane JANE i voditelja Dražena Kurilovčana.

Iza vas je puno truda. Što ovo natjecanje znači za vas?

– Znači jako puno jer je to najveće svjetsko zborsko natjecanje. Uvijek nam je gušt ići tamo, prezentirati našu kulturnu baštinu, Veliku Goricu i Turopolje, ali i vidjeti gdje stojimo u rangu sa svjetskim zborovima.

Zašto Jane i što simbolizira to ime?

– Ime Jane smo same složile jer je to tradicionalno turopoljsko ime. Činilo nam se zgodno, kratko i zvučno. Imamo dečke tamburaše koji nas prate svih ovih godina koliko postojimo, pa su se oni odmah nazvali Jankići. Jane i Jankići.

Dražen, kako birate pjesme koje će ući u repertoar?

– U principu se dogovaramo međusobno. Ja jesam voditelj ansambla, ali nije neprikosnoveno da mora biti točno kako ja kažem. Obično cure predlože što bi voljele pjevati i onda nađemo zajednički jezik. Jako je bitno da pjevaju ono što vole, što žele i u čemu se dobro osjećaju. Ako se one kao pjevačice dobro ne osjećaju, sigurno to neće sa srcem izvesti kako bismo svi htjeli. Bitna je ljubav prema pjevanju i da vole ono što rade. Tada se vidi dobar rezultat.

Koliko je zahtjevno očuvati autentičnost tradicijske glazbe, a istovremeno biti zanimljiv svim generacijama?

– Smatramo da prvenstveno tradicijsku glazbu treba razumjeti. Da bi je razumjeli, morate puno raditi na njoj. Mi smo imali sreću da smo stvarno puno radili na njoj od početaka, još dok smo plesali folklor. Današnji mladi, nažalost, baš nemaju to razumijevanje, ali veseli da postoje djeca koja već od malih nogu kreću na folklor pa se to polako gradi. Mi smo jako dugo gradile ovo naše i baš smo sretne jer je to, po nama, opća kultura. Folklor je nekakva baza, ali volimo se igrati tom tradicijom i folklorom pa onda zapneš za uho nekome tko je možda roker, džezer ili nešto slično.

Vježbe disanja, kako se upjevavate? Otkrijte nam malo te tajne.

– Prije svakog pjevanja treba ugrijati glasnice i to je jako važno, pogotovo kod tradicijskog pjevanja koje dosta koristi cijele glasnice, ne samo rubove. Treba uvijek krenuti nježno i lagano. Što se tiče naše tradicije, vokali moraju biti dosta otvoreni. A mora imati svoj boj. Jako je bitno prije svakog pjevanja dobro ugrijati glasnice. Tehničke vježbe uvijek su vezane uz repertoar koji se pjeva. Moramo pogledati što ćemo raditi, koje pjesme i na koji način se pjevaju te prema tome prilagoditi tehničke vježbe koje će pripremiti glasnice za određeni način pjevanja tradicijskih napjeva.

Nastupale ste na brojnim međunarodnim festivalima. Je li neki nastup ostao posebno u sjećanju?

– To je jako teško pitanje. Bilo je više nastupa koji su obilježili našu karijeru. Možda prvi put kada smo osvojili zlato na Olimpijadi u Latviji. Inače, svaka Olimpijada nas jako ponese jer je atmosfera tamo posebna. Svi se međusobno podržavaju, zborovi navijaju i pjevaju. To te nekako digne i onda nastane atmosfera koju je teško riječima prenijeti.

Koliko često imate probe?

– Dva do tri puta tjedno.

Imate li neke rituale prije velikih nastupa i natjecanja?

– Imamo jedan specifičan ritual prije velikog olimpijskog nastupa ili našeg koncerta. Svi se skupimo s našim Jankićima u krug, stavimo ruke u sredinu, a gudalo na kraju dođe na vrh. Onda svi zajedno viknemo: „Jane!“ I to je to.

Koliko su društvene mreže i digitalni mediji važni za promociju tradicijske glazbe?

– Društvene mreže su danas postale izuzetno bitne. Svatko tko želi privući pažnju na sebe mora nešto objaviti na društvenim mrežama. Mi smo imale aktivnost u valovima jer imamo puno obaveza pa se nijedna od nas šesnaest nekad ne sjeti objaviti ili zabilježiti neki trenutak mobitelom, snimku ili fotografiju. Ali posljednjih nekoliko godina zaista se trudimo biti aktivne i redovite i skupljamo sve više pratitelja.

Imate li audicije i primate li nove članove?

– Trenutno nemamo. Imali smo audiciju prije dvije godine i tada smo primili dvije nove cure. Za sada je to to.

I za kraj, koja je vaša poruka mladima koji možda tradicijsku glazbu stavljaju u drugi plan?

– Smatramo da svatko od mladih može slušati što želi, ali da ipak treba njegovati i čuvati svoje. Treba nam malo više tradicijske glazbe i u eterima. Ovo je dobar početak.

Dražen, imate li vi neku poruku?

– Tradicijsku glazbu treba čuvati i njegovati. Narod bez tradicije nije narod. Mislim da smo mi preponosni na svoju tradiciju. Hrvatska je poznata po svojoj tradiciji. Svako selo i svaki zaselak imaju svoj specifičan način pjevanja, glazbe, odijevanja i plesa. Ako to ne sačuvamo, ostali smo bez naše tradicijske kulture i tu se gubi obilježje naroda.

– Za kraj bih rekao da sam preponosan i da mi je veliko zadovoljstvo raditi s ovim krasnim damama.

Sav trud i rad se isplatio. Čestitke Janama i čekamo da nam opet zapjevate u studiju.

Objava „Najlepše je vu srcu kad zapeva Jana“: Turopoljske JANE osvojile zlato u Švedskoj pojavila se prvi puta na RVG.