Prijava

Vaša prijava

Ilegalni lovni turizam u Velikoj Gorici?: “Čujete li ‘pućpuruć’ iz istog smjera i bez pauze – krivolovci su blizu!”

[]

U tijeku je sezona lova na prepelicu, jednu od krivolovom najpogođenijih ptičjih vrsta. Kako bi znatno povećali brojke ulova krivolovci se služe nezakonitim električnim vabilicama. Naime, dobar lovac može odstrijeliti do pet prepelica u jednom lovu, dok krivolovac uz upotrebu vabilica može odstrijeliti i do 50 jedinki

U rujnu, u polju na području Male Bune, volonteri pod organizacijom Udruge Biom, primijetili su električne vabilice te slučaj prijavili policiji. 

Foto: Udruga Biom

“Sumnja se da na goričkom području djeluje bar jedna agencija za lovni turizam koja dovodi strance u krivolov prepelica. Obećavaju im se golemi ulovi.”

Upotreba vabilica je ilegalna prema Zakonu o lovstvu, a riječ je i kaznenom djelu. Kako bi spriječili izlov čitavih populacija i ozbiljno narušavanje ekosustava, volonteri svakodnevno imaju pune ruke posla.

-U Hrvatskoj smo razvili mrežu volontera za praćenje krivolova prepelica. U zadnje četiri godine policiji prijavljeno preko 50 vabilica na 32 lokacije širom Hrvatske. Sve više nam se javljaju i etički osviješteni lovci kojima je dosta krivolova u njihovoj sredini.- otkrio je Boleslaw Jan Slocinski, Biomov stručni suradnik za zaštitu prirode i član upravnog odbora udruge.

Udruga Biom organizacija je civilnog društva koja se bavi očuvanjem prirode, njenim promicanjem i popularizacijom, a uspješno djeluje već 15 godina, na području cijele Hrvatske. Kroz razne projekte cilj im je očuvati bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta, s posebnim fokusom na ptice. 

U sklopu projekta LIFE Against Bird Crime udruga radi na izgradnji kapaciteta za borbu protiv nezakonitih radnji nad pticama i to na brojnim područjima.

Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje osam volontera koji redovito provjeravaju više lokacija. 

“I vi možete pomoći! Zvuk vabilice je prepoznatljiv, ako ga čujete – odmah nazovite 112!”

-Prema našim saznanjima na goričkom području djeluje bar jedna agencija za lovni turizam koja dovodi strane turiste u krivolov prepelica. Sumnjamo da se koriste protuzakonitim vabilicama za prepelice.- nastavlja Slocinski – Takve agencije stranim lovcima obećavaju nerealne brojeve prepelica za odstrel.– naglašava Slocinski

Iz udruge stoga napominju da građani, ukoliko primijete krivolov ili čuju vabilice na određenom području, slučaj odmah prijave policiji.

-Većina modela vabilica rade stalno i puštaju pjev prepelice bez većih pauza, a mogu se čuti i na udaljenostima do šest kilometara U prirodi prepelica nikad neće tako dugo pjevati s jednog mjesta i zvuk se neće čuti tako daleko. Ako po noći čujete iz istog smjera, bez pauze, glasanje  “pućpuruć”, vjerojatno slušate vabilice.- objašnjava Slocinski kako prepoznati ilegalne vabilice

Ptice u preletu područja s kojih dopire “pijev” vabilica smatraju sigurnima za odmor te se upravo tamo okupljaju u velikom broju i tako postaju lak plijen krivolovaca. Iz Bioma naglašavaju kako se ovoj problematici ne pridaje dovoljno pozornosti što rezultira malim brojem dojava:

-Svakako treba dodatno osvijestiti javnost o problemu protuzakonitog ubijanja ptica u Hrvatskoj, što kroz svoje aktivnosti i radimo. Čak i DORH u godišnjim izvještajima smatra kako je malen broj prijavljenih kaznenih djela protuzakonitog lova na godišnjoj razini posljedica nedovoljno razvijene ekološke svijesti.- ističe Slocinski

“Gotovo sve ptice u Hrvatskoj su strogo zaštićene, a Hrvatska je treća u Europi u krivolovu na jednu od vrsta!”

Prepelice su značajna sastavnica bioraznolikosti i dio su hranidbenog lanca u ekosustavima u kojima obitavaju. Ptići se pretežito hrane kukcima te na taj način doprinose ravnoteži ekosustava. Osim prepelica, najčešće se protuzakonito love i liske te patke njorke. 

Iz Bioma podsjećaju da je Hrvatska, po pitanju krivolova na lisku, na visokom trećem mjestu u cijeloj Europi. Procjenjuje se da krivolov, svake godine, odnese oko 50 tisuća jedinki, najviše na području delte Neretve, koja je jedno od najvažnijih staništa ptica močvarica u Hrvatskoj. Patka njorka je strogo zaštićena gnjezdarica močvarnih područja, a tijekom lovne sezone, zbog zamjene s lovnim vrstama, strada za vrijeme lova na kontinentalnim šaranskim ribnjacima.

-Gotovo sve ptice u Hrvatskoj strogo su zaštićene, od lastavica do grabljivica. Na goričkom području jezera Jagodno i Čiče su bitna za zimujuće populacije nekih vrsta ptica, kao što su patka žličarka, kržulja, zviždara, patka njorka i ćubasti gnjurac.- podsjeća Slocinski

“Nacionalni akcijski plan za borbu protiv krivolova ptica još uvijek se čeka.”

Osim kroz mrežu volontera, Biom se protiv krivolova bori i kroz edukacije javnosti, kampanje te suradnju s državnim institucijama kao što su Državni inspektorat, čuvari prirode pri javnim ustanovama te policija.

– S čuvarima prirode iz Dubrovačko-neretvanske i Međimurske županije smo rušili ilegalne čeke za krivolov ptica močvarica. To je odličan primjer suradnje i direktnog rješavanja problema na terenu. – ističe Slocinski

Foto: Udruga Biom

“Promatranje ptica odličan je način da se osvijesti javnost o ljepoti i brojnosti vrsta oko nas.”

S ciljem informiranja javnosti o zaštiti prirode i bioraznolikosti preveli su i prilagodili priručnik “Ptice Hrvatske i Europe”, a udruga često za građane organizira i promatranja ptica, posebice u Zagrebu u kojem se gnijezdi preko sto vrsta ptica. 

-Često ljudi nisu svjesni velike bioraznolikosti koja ih okružuje u gradovima. Odaziv na promatranja ptica je odličan, 20 do 40 ljudi nam se redovito pridružuju na njima. – s ponosom ističe Slocinski – Svakako vas pozivamo da se pridružite promatranjima jer na taj način učite interpretirati prirodu oko sebe, a ujedno učite i o njenom očuvanju.- zaključuje Slocinski

U Hrvatskoj svakako ima prostora za djelovanje udruga za zaštitu prirode poput Bioma, koji uspješno djeluje i raste još od 2006. godine. Udruga je i hrvatski predstavnik BirdLife Internationala, svjetske krovne organizacije za zaštitu ptica, njihovih staništa i svjetske biološke raznolikosti, a provode čak pet projekta iz programa LIFE Europske komisije te brojne druge projekte s ciljem zaštite prirode. 

Ove godine predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj uvrstilo je Biom među institucije koje svojim djelovanjem i nesebičnim pomaganjem utjelovljuju neke od ključnih vrijednosti Europske unije.

– Jedino što još priželjkujemo da uspjeh bude dugoročan je Nacionalni akcijski plan za borbu protiv krivolova ptica, strateški dokument koji je Hrvatska dužna donijeti prema međunarodnim konvencijama. No, njegova izrada još uvijek nije započela.–  zaključuje Boleslaw Slocinski