Periodično ukidanje nehitnih zahvata i hladnog pogona te primanje samo hitnih pacijenata i onkoloških bolesnika tijekom protekle dvije godine covid-krize postali su svakodnevica u bolnicama. Unatoč tome, potpuno neočekivano, liste čekanja u bolnicama nikad nisu bile kraće. One i dalje postoje, i na neke pretrage se čeka jako dugo, ali čekanje se za većinu pretraga u većini bolnica skratilo, piše jutarnji.hr.

Primjerice, ergometrija se u KBC-u Sestre milosrdnice u pretpandemijskoj 2019. godini čekala 260 dana, a danas – 160.

Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, smatra da smanjenje lista čekanja u odnosu na pretpandemijsku godinu ima više uzroka te da će se u konačnici tek nakon završetka covid-krize znati pravo stanje.

Da podaci ne prikazuju stvarno stanje smatra Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Prema njezinim riječima, samo će odmak vremena pokazati da situacija nije bolja, dapače, nego da je i gora.

– Ovdje je riječ o prividnom smanjenju, jer se pacijenti nisu niti mogli naručiti odnosno dobiti termin. Također, jako puno njih je odlazilo privatnicima, a dio je odustajao od pregleda u strahu od zaraze covidom. Nažalost, možemo očekivati poplavu drugih bolesti i nedijagnosticiranih bolesti – smatra Karačić. Naime, većina pažnje, kaže, usmjerena je na hitne procedure, ali su zanemareni preventivni i kontrolni pregledi.

U KBC-u Zagreb situacija je slična kao što je bila u pretpandemijskoj godini. Na neke pretrage se čeka dulje, na neke kraće, ali prosjek je više-manje isti.

Najdulje se čeka na prvi pregled pedijatra kliničkog genetičara, i to 326 dana, a razlog je što imaju samo jednog liječnika. Da je šarolika situacija vidi se iz podataka da se 2019. godine na ergometriju čekalo 108 dana, a danas 27. Na postupak gastroskopije čekalo se 2019. godine 50 dana, a danas se čeka 67 dana. Na UZV abdomena 2019. godine čekalo se 49 dana, a danas se čeka 24 dana.