Državni zavod za statistiku u svom je godišnjem izvješću o prirodnom kretanju stanovništva RH iznio brojke koje pokazuju kako se negativan trend po pitanju odnosa novorođenih i umrlih i dalje nastavlja. Također je sve više samaca, sve je manje brakova i djece, a sve više rastava i iseljavanja. Ujedno smo i jedna od najstarijih nacija Europske unije, pa nam demografska budućnost ne izgleda najbolje. Brojke kažu slijedeće –  u Hrvatskoj je 2022. godine rođeno 33.833 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 56.979 osoba.

U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i 16 628 ili 49,1% ženske djece, objavio je Državni zavod za statistiku u svom godišnjem izvješću.

Broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. tijekom 2022. godine umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (56 979) u 2022. godini, 27 915 ili 49,0% bile su muške osobe, a 29 064 ili 51,0% ženske osobe.

Stopa prirodnog prirasta u 2022.g u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 186, uz vitalni indeks od 46,4. Pozitivan prirodni prirast bio je u 24 grada/općine, a negativan u 527 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Državni zavod za statistiku

Zagrebačka županija prati negativni trend, pa je tako tijekom prošle godine rođenih 2726 djece, dok je umrlih bilo 3836. Što se podataka za naš grad tiče i tu je slična situacija, tijekom prošle godine rođeno je 526 djece, dok je umrlih bilo 769.

Statističke brojke po pitanju novih brakova u 2022.godini ih bilježe ukupno 18 074, dok je razvoda bilo 4808. Prema podacima Popisa 2021., udio neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena te udio razvedenih veći je u odnosu na te udjele u prethodnim popisima. Tako je udio neoženjenih muškaraca 2021. bio 35,3%, a udio razvedenih 5,8%. Očekivano, s obzirom na to da raste udio neoženjenih, smanjuje se broj onih oženjenih, a njih je 2021. bilo 55,2%. Isti trend zamjećuje se i među ženama, odnosno broj neudanih i razvedenih se povećava, a broj udanih opada. Ako podatke promatramo prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, odnosno prema stvarnom načinu življenja osobe unutar kućanstva, bez obzira na njezino zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika staroga 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 49,30%, u izvanbračnoj zajednici 4,05 %, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,01%, u neformalnome životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,03%, dok čak 46,61% stanovnika ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.

Foto: ilustrativna/ Pixabay

Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji ”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8%, a 2021. pao je na 49,7%. Istodobno raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom” odnosno ”otac s djecom”. U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5% čine obitelji s jednim djetetom, 35,1% obitelji je s dvoje djece, 9,8% obitelji je s troje djece, 1,9% obitelji s četvero djece te 0,7% obitelji s petero i više djece.

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.

Naslovna fotografija: ilustrativna/pixabay.com

Ova objava Nastavak negativnog trenda – rađa se sve manje djece, raste broj samačkih kućanstava i rastava se prvi puta pojavila na cityportal.hr.