Dan ekološkog duga: Od danas živimo na kredit na račun prirode!

2. kolovoza 2023. Srijeda 11:19

Drug dan mjeseca kolovoza globalno je proglašen Danom ekološkog duga, a označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije. Prvo je stigao u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.

– U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43% do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih sedam godina – ističe Petra Boić Petrač iz World Wide Fund for Nature Adria, svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39% na 75%, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 %-nim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

– Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno, te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna. Svi mi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative – zaključuje Boić Petrač.