Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena u sredini donjeg dijela vrata. Sastoji se od dva režnja, desnog i lijevog, pri čemu oba režnja zajedno podsjećaju na leptira. Štitnjača proizvodi i luči u krvotok hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji djeluju u svim tkivima i organima, upravljaju svim metaboličkim procesima u tijelu, a osobito su važni u pretvorbi hrane u energiju i toplinu. Regulacija lučenja hormona štitnjače odvija se mehanizmom povratne sprege putem hipotalamusa i hipofize u mozgu. Tireotropin oslobađajući hormon (TRH) iz hipotalamusa potiče lučenje hormona tireotropina (TSH ) iz hipofize koji stimulira proizvodnju i lučenje hormona štitnjače vežući se na receptore u štitnjači.

Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25.svibnja, ujedno kada i Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače s ciljem podizanja svijesti o potrebama preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su HIPERTIREOZA i HIPOTIREOZA.

HIPOTIREOZA je stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače HASHIMOTOV TIREOIDITIS. Hipotireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Javlja se u 10% žena i 6% muškaraca starijih od 65 godina.

HIPERTIREOZA je stanje povećane aktivnosti štitnjače, a posljedica je prekomjerno lučenje njezinih hormona. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u žena između 20. i 50. godine života.

Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35.godini života i ponavljati ih svakih 5 godina. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi.

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, 2020.g u svijetu od raka štitnjače oboljele su 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80% svih novih slučajeva i 63% smrti zbog raka štitnjače.

Rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Tipovi karcinoma štitnjače su papilarni, folikularni, medularni, te anaplastični i nediferencirani,a obično se otkrije čvor na vratu koji nema nikakvih drugih simptoma. Papilarni karcinom čini 60 do 70% svih karcinoma štitnjače, žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci, a češći je u mlađoj dobi, no u starijoj dobi je maligniji. Folikularni karcinom čini otprilike 15 % karcinoma štitnjače, češći je u starijih osoba i u muškaraca, a maligniji je od papilarnog, te se širi krvnim putem i stvara udaljene metastaze. Anaplastični karcinom čini 10% ili manje svih karcinoma štitnjače, uglavnom se javlja kod starijih i nešto češće u muškaraca. Njega karakterizira nagli porast štitnjače i bolna osjetljivost. 80% bolesnika umire unutar godine dana od postavljanja dijagnoze.

Ako štitnjača ne radi kako treba, to utječe na gotovo sve tjelesne funkcije; disanje, srčanu i živčanu funkciju, metabolizam, tjelesnu temperaturu, tjelesnu masu, mišićnu snagu, kosti, kožu, menstruacijski ciklus, plodnost, razinu kolesterola.

Pozornost bismo svakako trebali obratiti na simptome kao što su umor, bezvoljnost, nesanica, temperaturna osjetljivost, bol/slabost u mišićima i zglobovima, otečenost u licu i području vrata, pojačano ispadanje i lomljenje kose, poremećaj menstrualnog ciklusa, anksioznost, loša koncentracija, ubrzani rad srca, neobjašnjive promjene tjelesne mase, konstipacija, osjetljivost i ispupčenost očiju.

Kako bismo očuvali zdravlje i dobru funkciju svoje štitnjače prvi korak kao i kod svih zdravstvenih poremećaja/bolesti svakako bi trebalo biti usvajanje zdravih životnih navika i po potrebi promjena životnog stila.

Zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljno sna i smanjenje stresa te umjerena tjelesna aktivnost temelji su dobrih životnih navika. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana trebalo bi odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje. Ne tjerajte tijelo preko granica izdržljivosti.

Korisno bi bilo i educirati se o samopregledu štitnjače. Pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani pa tako i onih za koje držimo da bi imali blagotvorni učinak na našu štitnjaču, potrebno je individualno savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom koji ima uvid u vaše lijekove propisane na liječnički recept kako bi se izbjegle moguće interakcije i neželjene nuspojave.
Budući da hrana smanjuje apsorpciju nekih lijekova, među njima i hormona štitnjače, preporuka za uzimanje te terapije je ujutro, na prazan želudac i to barem sat vremena prije prvog obroka te dva sata prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani koji sadrži željezo.

Oni najčešći nutrijenti koji igraju ključnu ulogu u funkciji štitnjače i sintezi njezinih hormona, svakako su jod, željezo, cink, selen.

Glavni izvor joda kod nas je jodirana sol koja se počela jodirati u razdoblju iza 2.svjetskog rata čime smo iskorijenili onu tipičnu gušavost zbog manjka joda. Ostali bitni izvori su morski plodovi, alge, sojini proizvodi, mliječni proizvodi

Kod mjerenja razine željeza u krvi važno je obratiti pozornost i na feritin jer njegove niske razine također dovode do slabije funkcije štitnjače. Cink sudjeluje u imunološkom odgovoru, pomaže kod oksidativnog stresa te je bitan na svim razinama proizvodnje hormona štitnjače. Kod selena je uočeno da njegova snižena razina dovodi do pogoršanja efekta manjka joda te sniženih razina T3 i T4.

Uz nabrojane nutrijente svakako je važno voditi računa o zdravlju jetre i mikrobiomu crijeva također.

Ova objava Uoči Svjetskog dana bolesti štitnjače: Evo što sve morate znati o ovoj žlijezdi se prvi puta pojavila na cityportal.hr.