Kako utjecati na smanjenje i sprječavanje otpada od hrane kada istovremeno raste broj stanovnika u opasnosti od siromaštva, i koju ulogu u svemu tome mogu odigrati jedinice lokalne uprave bila je tema konferencije ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’ koju je u goričkom Poduzetničkom inkubatoru organizirala VE-GO-RA-e i Inventivna rješenja koji su ujedno i partneri na projektu Cities2030.

– Cilj projekta je razvoj gradskih sustava hrane, a mi smo prepoznali ovaj projekt ‘Hrana nije otpad’ i inicijativi za potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma kao dodatni poticaj za osvještavanje javnosti i lokalne uprave o važnosti tog problema. Potpisnici sporazuma obvezuju se da će izraditi vlastite operativne planove kojima je cilj da za 30 posto do 2028. godine smanje postojeći otpad od hrane – istaknula je voditeljica projektnog tima Cities2030, Violeta Crnogaj iz goričke Vegore.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Velike količine otpada od hrane postale su vrlo bitan izazov za sve, pa je slijedom toga i Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo projekt “Hrana nije otpad“ i s tim u vezi inicijative potpisivanja Dobrovoljnog sporazuma sa dionicima zainteresiranim za rješavanje ovog problema.

– Cilj konferencije bio je da se upozna gradove s važnosti hrane odnosno da hrana nije otpad. Na jesen ćemo održati posljednju konferenciju ovog četverogodišnjeg projekta, a na kojoj će Grad Velika Gorica potpisati Dobrovoljni sporazum s Ministarstvom poljoprivrede – rekla je Mateja Kalisar, ravnateljica goričke Razvojne agencije.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Prošle godine spomenuti je sporazum potpisala i Zagrebačka županija, koja je predstavila svoje aktivnosti kao budući novi potpisnik. Gordana Matašin voditeljica odsjeka za ruralni razvoj pri Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije istaknula je kako je veliki problem stvaranja otpada od hrane. I financijski, ali i veliki je pritisak na okoliš.

– Predstavili smo svoj nacrt koji ćemo uputiti prema Ministarstvu. Ono na čemu smo se mi bazirali je da pojačamo naše strateške dokumente s ciljevima koje želimo ostvariti, a to je smanjiti nastajanje otpada. Drugi najveći naglasak je na edukaciji, od djece vrtićke dobi pa sve do potrošača. Želimo proširiti i pojačati tu svijest kao i informirati o mogućnostima kako zbrinuti hranu, ponovno upotrijebiti, ali i smanjiti njeno bacanje – istaknula je Matašin te dodala kako neka ispitivanja pokazuju da više od 30 posto ljudi baca hranu u smeće.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Ta je hrana nepovratno izgubljena jer čak ni ne dođe do biootpada. Zabrinjavajuće je i to da čak 70 posto otpada se stvara u kućanstvima. To pokazuje da građani jako loše planiraju i bacaju puno hrane. Cilj nam je da se to sve iskoristi i ne dođe čak niti do biootpada. Želimo osvijestiti ljude da gledaju na rokove proizvoda, planiraju svoju kupovinu kao i pripremu obroka – poručuje Matašin.

Inače, konferencija je bila organizirana prema UN Food System Independent Dialogue inicijativi vezanu uz Food2030 Agendu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Ova objava Prekomjerno bacanje hrane globalni je problem koji možemo rješiti edukacijom i odgovornim ponašanjem se prvi puta pojavila na cityportal.hr.