I ovoga je puta, na oproštaju od niželigaške nogometne jeseni, u kurilovečkom blatu zapeo – Kurilovec! Bivši trener Marko Pancirov doveo je ovom prilikom na Udarnik nogometaše Samobora, a potez odluke povukao je Vito Pezo u 29. minuti. Jedna lopta završila je u mreži Leona Išeka, a to se pokazalo sasvim dovoljnim da Samoborci kući odnesu sva tri boda.

– Bio je to sudar dva podjednaka protivnika. Imali smo dvije-tri jako dobre situacije, i dalje ne znam kako je to golman Samobora iščupao, ali primili smo gol i na kraju smo mogli primiti i drugi. Nakon svega smo bili malo tužni, jer mogli smo zasjesti i na prvo mjesto, ali mislim da smo i ovako prebacili očekivanja. Uostalom, niz utakmica smo dobili 1-0, ovu smo izgubili, to je tako… – kaže trener Senad Harambašić prije nego što se okrenuo segmentu koji ga posebno muči.

– I protiv Samobora se potvrdilo ono što znamo od ranije: nama je naš teren protivnik! Potpuno je neadekvatan za ovu ligu, a kad je tako, dominaciju imaju neke stvari na koje mi ne možemo utjecati. Jednostavno je nemoguće igrati nogomet, pokazati kvalitetu.

Unatoč svim otežavajući okolnostima, kurilovečka nogometna jesen apsolutno je dobra i uspješna. Toliko uspješna da je iznenađen i poslovično optimistični trener Senad.

– Gledajte, nama je ovo ljeto otišlo 16 igrača, a došlo je 19 novih, i to uglavnom mlađih. Najčešće se događalo da igramo s postavom u kojoj je više od polovice igrača koji spadaju pod mlađe, i zato smo očekivali i nadali se da ćemo biti stabilni, da ćemo razvijati igrače i rasti kako prvenstvo bude odmicalo. To se i dogodilo, rasli smo sve do trenutka kad više nismo mogli trenirati na adekvatan način – kazao je Harambašić i opet se prebacio na pitanje uvjeta.

– Otkad moramo trenirati u večernjem terminu, nemoguće je normalno raditi i funkcionirati. Rasvjeta na pomoćnom igralištu je potpuno neadekvatna, toliko da sam u nekim trenucima znao vikati na krivog igrača, jer jednostavno ih ne raspoznaješ u tom mraku. Uz to, teren je jako loš, a tako je nemoguće bilo što raditi u taktičkom smislu. Zbog vidljivosti smo jednom tjedno išli u Kobilić, to nas je praktički spasilo… – govori Senad i odmah nastavlja na istu temu:

– Čim se vrijeme počelo kvariti, čim smo došli u ovakvu situaciju, rekao sam ljudima u klubu da će nam rezultati i izvedbe neizbježno padati. Pa ovo protiv Obreža i Samobora pretvorilo se u selske utakmice. Lopta je u zrak više nego na podu, a mi tu svoju kvalitetu tako ne možemo pokazati. Neki mi i zamjeraju što govorim o tim uvjetima, ali mislim da Kurilovec u jesen i rano proljeće zaista nema uvjete za adekvatan trening. Evo, u Maksimiru smo igrali na umjetnoj travi, tu smo mogli pokazati što znamo, ali u ovim uvjetima ne znamo odgovoriti na pravi način.

Neslužbene vijesti kažu kako bi se na rasvjeti trebalo poraditi u razdoblju pred nama, kako će tu doći do pozitivne promjene, dok se o terenima ne priča ništa… A ne bi bilo loše da se popriča, jer ovdje nisu u pitanju samo seniori. Dapače, daleko od toga da su oni problem, uvjeti su važni zbog onih 300-tinjak djece u omladinskoj školi.

– I svi oni, to moram opet ponoviti, treniraju u jako otežanim uvjetima. Evo, reći ću vam primjer… Na jednom treningu mlađih i starijih pionira, na terenu s umjetnom travom dimenzija 60×40 metara, punom rupa koje krpamo pijeskom, treniralo je 97 klinaca! Mi imamo 20 trenera u školi nogometa, stotine djece, ali u ovakvim okolnostima nije lako raditi – naglašava Senad.

Mlađe kategorije, kad smo već na toj temi, također guraju jako dobro.

– Juniori su ušli u prvu ligu i trenutačno su 12. od 18 klubova, dobro plovimo, a mlađi i stariji pioniri prvi su u prvoj županijskoj ligi, očekujemo da ćemo ići u kvalifikacije za Središte. Mlađe generacije u mlađih i starijih pionira, kao i kadeta i juniora, u svojim ligama također u vrhu svojih liga, i oni love plasman u više rangove – zadovoljno konstatira Harambašić, koji je u NK Kurilovcu i trener prve momčadi, i sportski direktor, i voditelj škole nogometa…

Što se prve momčadi tiče, tu se otvara nekoliko mogućnosti. Jedna je da se svi skupa zadovolje sa stabilnošću, a druga da se pokuša napraviti neke iskorake. Unatoč svim problemima, rezultat nudi priliku za ovo drugo.

– Napravit ćemo analizu, obaviti neke razgovore, a onda ide sve ostalo. Vrlo blizu smo vrhu i treba odlučiti koji nam je daljnji smjer. Klub ovih dana ima razgovore i sa Zajednicom, na relaciji je i s gradonačelnikom, pa će se donijeti odluka u kojem smjeru dalje – zaključio je Senad Harambašić.

Drugim riječima, treba odlučiti da li će se napasti jedinstvenu treću ligu, što bi turopoljskom nogometu donijelo brojne benefite, ili će se “smanjiti doživljaj”…

Ova objava ‘Nama je naš teren protivnik! A sad treba odlučiti u kojem smjeru ići dalje…’ se prvi puta pojavila na cityportal.hr.