Broj novorođenih u Hrvatskoj nastavlja padati, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Prema podacima Matice rođenih, tijekom 2024. godine rođeno je 32 628 beba, što je tek 142 manje nego 2023. godine. Ovo usporavanje negativnog trenda daje nadu da bi se situacija mogla stabilizirati, posebice jer je u osam županija zabilježen porast broja rođenih beba.

Ovo je značajna promjena u odnosu na prethodne godine. Primjerice, 2023. godine rođeno je čak 1 713 beba manje nego 2022., dok je u odnosu na 2019. godinu pad iznosio gotovo 4 000 novorođenih. Konačne podatke za 2024. objavit će Državni zavod za statistiku (DZS) sredinom godine, ali veće razlike u brojkama nisu očekivane.

Najveći porast broja novorođenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je broj beba narastao za 16,5 %, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj (14 %), Šibensko-kninskoj (7 %), Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 5 %) te Ličko-senjskoj (3 %). U apsolutnim brojkama, najveći rast bilježe Splitsko-dalmatinska županija (+195), Krapinsko-zagorska (+131), Bjelovarsko-bilogorska (+80), Zadarska (+62) i Šibensko-kninska (+52).

Zanimljivo, Varaždinska i Istarska županija zabilježile su tek minimalan pad, jedna, odnosno dvije bebe manje u odnosu na prethodnu godinu. U plusu su bile i Virovitičko-podravska te Primorsko-goranska županija s rastom od oko 2 %.

Stručnjaci ističu da podaci Matice uključuju i djecu hrvatskih državljana rođenu u inozemstvu, dok službena statistika DZS-a bilježi samo djecu rođenu unutar zemlje. Zbog toga se očekuje da će konačni broj novorođenih prema podacima DZS-a biti nešto manji.

Što se tiče imena novorođenih, trendovi su slični prethodnim godinama. Najčešća imena među dječacima bila su Luka, Jakov, Toma, David, Petar, Niko, Ivan, Mateo, Roko, Matej, Noa i Josip, dok su kod djevojčica dominirala imena Mia, Rita, Nika, Mila, Lucija, Ema, Marta, Sara, Eva, Dora, Lara i Iva.

Unatoč nastavku negativnog trenda, usporavanje pada broja novorođenih i rast u osam županija mogu se smatrati pozitivnim znakom. Ovi podaci upućuju na mogućnost stabilizacije demografske slike, no dugoročne promjene zahtijevaju sustavne mjere poticanja nataliteta i poboljšanja uvjeta za mlade obitelji.

Ova objava Usporavanje pada broja rođenih u Hrvatskoj, osam županija bilježi rast se prvi puta pojavila na cityportal.hr.