Na današnji dan, 5. kolovoza 2025., u Kninu će se svečanom proslavom obilježiti 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“, ključne akcije kojom je Hrvatska vojska, uz potporu policijskih snaga, u samo 85 sati oslobodila više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog teritorija. Operacija, koja je započela 4. kolovoza 1995., označila je kraj rata i omogućila uspostavu teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Bila je to prekretnica, ne samo u vojnim nego i u povijesnim, političkim i emocionalnim koordinatama hrvatskog naroda.

U zoru 4. kolovoza 1995., nakon udara Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i precizne topničke pripreme, hrvatske snage pokrenule su simultani napad na okupirana područja iz čak 30 pravaca duž bojišnice duge gotovo 600 kilometara. Udarni val činile su gardijske brigade Hrvatske vojske, Specijalna policija MUP-a, Hrvatski gardijski zdrug, domobranske i pričuvne postrojbe.

Taktika je bila smjela, izvedba još smjelija. S vrhova Dinare prema Kninu jurišale su 4. i 7. gardijska brigada, dok su elitne policijske postrojbe silovito prodirale s Velebita. Duboko u neprijateljsku pozadinu helikopterima je ubačen 1. hrvatski gardijski zdrug, čime je stvoren efekt iznenađenja i psihološkog pritiska na protivnika.

Istovremeno, s područja Kapele, Slunja, Rakovice, Korenice i Plitvica, jedinice 1. gardijske brigade nadirale su prema Bihaću, ciljajući spajanje s V. korpusom Armije BiH i deblokadu bihaćke enklave, jednog od ključnih humanitarnih ciljeva operacije.

9. gardijska brigada imala je precizno definiranu zadaću, zauzimanje strateškog prijevoja Ljubovo i neutralizaciju neprijateljske zračne baze u Udbini, što je uspješno provedeno već u prvim danima operacije.

Na Baniji, gdje je otpor bio najžešći, posebno u Petrinji i Glini, ključnu ulogu imala je 2. gardijska brigada. Njezini su vojnici, rame uz rame s drugim postrojbama, probijali obrambene linije, prisiljavajući neprijatelja na povlačenje i ostavljajući prostor za konačno oslobađanje tih područja.

U toj kompleksnoj vojnoj slagalici posebno mjesto zauzima i velikogorička 153. brigada. Ova postrojba, kroz koju je prošlo gotovo 6000 branitelja, tijekom Oluje bila je na važnom zadatku oslobađanja Gline, a kao prva hrvatska postrojba ušla je u Topusko. Nakon uspješno obavljene borbene zadaće, njezina misija nastavila se na čuvanju državne granice s Bosnom i Hercegovinom sve do rujna 1995. godine, a povratak brigade u Veliku Goricu 14. rujna dočekan je s velikim slavljem i ponosom.

Već drugog dana operacije, izvršeno je čak 80 % planiranih borbenih zadaća. Hrvatski gradovi poput Kostajnice, Petrinje, Gline, Slunja, Gračaca, Obrovca, Drniša i konačno Knina, ponovno su bili pod hrvatskom zastavom.

Knin, koji je simbolizirao središte neprijateljske pobune, pao je 5. kolovoza. Iako vojni cilj, njegovo oslobođenje imalo je i golemu simboličku težinu, bio je to signal da je san o slobodnoj i cjelovitoj Hrvatskoj konačno ostvaren.

Operacija Oluja nije bila samo demonstracija vojne moći, već i strateške preciznosti. U manje od četiri dana, Hrvatska vojska okončala je višegodišnju okupaciju i dovela Domovinski rat do njegove završne faze. Predaja 21. kordunskog korpusa uslijedila je već nekoliko dana kasnije.

No, sloboda nije došla bez cijene. U Operaciji Oluja poginula su 243 hrvatska branitelja, njih 1430 je ranjeno, a dvojica se i danas vode kao nestali. Ti brojevi ne predstavljaju samo statistiku, već duboku tugu i ponos svakog kutka Hrvatske, osobito onih obitelji koje su dale ono najvrjednije.

Tri desetljeća nakon Oluje, Hrvatska i dalje odaje počast onima koji su ostvarili snove generacija. Slobodna, neovisna i demokratska država nije došla sama od sebe izborena je hrabrošću, žrtvom i odlučnošću.

Ova objava Oluja koja je promijenila povijest! 30 godina od pobjede koja je Hrvatskoj donijela slobodu se prvi puta pojavila na cityportal.hr.