Ljeto je na samom kraju, jesen je pred vratima, krenula je škola, vrtić se zakotrljao naveliko i svi već razmišljamo kako ojačati imunitet za hladnije dane koji su pred nama.

Često korišteni preparati u te svrhe su beta-glukani, ehinaceja, crna bazga, pčelinji proizvodi.

Što su beta-glukani? Strukturno gledano beta-glukani su po kemijskom sastavu dugolančani polisaharidi sa samo lancima D-glukoze. 1968. godine iz stanične stijenke kvasca – Saccharomyces Cerevisiae izoliran je beta-glutan.  Osim u staničnoj stijenci kvasaca, nalazimo ih i u staničnoj stijenci gljiva, pojedinih bakterijskih vrsta i žitarica poput zobi i ječma. Razlikujemo beta-1,3/1,6-D-glukane najčešće izolirane iz kvasca i gljiva koji imaju veći biološki utjecaj na naš imunitet, te beta-1,3/1,4-D-glukane iz žitarica, zobi i ječma.

Beta-glukani u interakciji sa imunološkim sustavom pojačavaju njegov poželjni, a potiskuju onaj nepoželjni imunosni odgovor što je i dokazano u preko 20 000 publiciranih znanstvenih radova u posljednjih 20 godina na temu imunomodulatornog djelovanja beta-glukana. Već tijekom prvih 72 do 96 sati nakon per os uzimanja beta-glukana, imunološka aktivnost je povećana za 50 do 120%.

Preparate beta-glukana mogu uzimati i djeca i preporuka je početi sa konzumiranjem nekoliko tjedana prije pojave sezonskih infektivnih bolesti.

Ehinaceja, biljka koju su još indijanska plemena Sjeverne Amerike koristila za kao lijek za brojne bolesti, danas je jedan od najčešće korištenih biljnih lijekova, a kao takav i čest predmet mnogih kliničkih istraživanja. Proizvodi koje imamo priliku susresti na policama ljekarni dobiveni su uglavnom od tri glavne vrste Echinacea angustifolia, E. purpurea i E. pallidao . Među njim one djelotvorne su Echinacea purpurea i Echinacea pallida pa ne bi bilo na odmet prilikom kupnje preparat, na deklaraciji proizvoda provjeriti sastav jer djelotvornost same terapije ehinacejom uvelike ovisi o kvaliteti pripravka. Ehinaceja se koristi kratko i intenzivno. U praksi to bi značilo jedan do dva tjedna u punim dozama. Koristimo je kod osoba sklonih čestim prehladama ili kod kroničnih upala mokraćnog mjehura kao i kod kod kroničnih bolesti dišnog sustava. Primijenjena već kod prvih simptoma gripe ili prehlade kao što su bolno grlo, kašalj, povišena temperatura, skraćuje vrijeme oporavka te ublažava intenzitet simptoma.

Osim imunomodulatornog učinka, pokazuje i antivirusno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje, a dostupna je u obliku oralnih kapi, čaja, tableta, tinkture i kapsula. Osobe koje imaju neku od autoimunih bolesti (npr. multiplu sklerozu, Hashimoto tireoiditis….)  nikako ne bi smjele koristiti preparate ehinaceje. Ne smije se koristiti kod AIDS-a, a trebalo bi je izbjegavati i kod tuberkuloze, reumatoidnog artritisa kao i kod pacijenata liječenih sa imunosupresivima (npr. kortikosteroidima), kod osoba sklonih čestim alergijskim reakcijama, kod onkološke terapije, nakon transpantacije organa i koštane srži.  Zbog manjka podataka o sigurnosti njezine primjene tijekom trudnoće, ne preporuča se trudnicama ni dojiljama.

U šarolikoj paleti ljekovitog bilja, a pogotovo u sezonama prehlada, svakako valja spomenuti crnu bazgu (Sambucus nigra). Iako je o njezinoj blagotvornosti za zdravlje još pisao i Hipokrat, sve popularnija postaje i u zadnje vrijeme moderne fitoterapije, a pogotovo u doba prehlada i ostalih infekcija dišnog sustava. O važnosti bazge u tradicionalnoj medicini govori i činjenica da se bazga smatrala svetim i magičnim drvom za kojeg se vjerovalo da je dom dobrim vilama, zaštitničkim silama prirode, a odsijecanje njezinih grana smatralo se grijehom koji može izazvati nesreću. Danas uz brojna znanstvena istraživanja imamo opipljive dokaze, a ne samo narodna vjerovanja da bazga ima protuupalno, antivirusno i imunomodulatorno djelovanje zahvaljujući bogatom sastavu antioksidansa, vitamina C i A, flavonoida, antocijanina (cijanidin-3-glukozid i cijanidin-3-sambubiozid),  te antimikrobno, antidijabetičko, kardioprotektivno i neuroprotektivno djelovanje. Kod blagih oblika prehlade preporuka je piti čaj od bazge kao pomoć kod kašlja te poticanje znojenja što pomaže kod snižavanja tjelesne temperature.   Posebna pažnja kao lijeku posvećena je i bobicama bazge budući da su izvor spojeva koji imaju snažno djelovanje na imunološki sustav. Suplementacija ekstraktom crne bazge dokazano ublažava simptome gripe i prehlade te skraćuje vrijeme trajanja bolesti.

Pripravci bazge koji se koriste u komercijalne svrhe za liječenje prehlade i drugih virusnih infekcija dolaze u oblicima sirupa, kapsula, pastila pa čak i gumenih bombona.

Na tržištu sve više nalazimo preparate crne bazge u kombinaciji sa cinkom. Cink je esencijalni mikro nutrijent (nakon željeza drugi mineral po zastupljenosti u ljudskom organizmu) , mineral kojeg organizam ne može sam sintetizirati, a važan je za optimalno funkcioniranje kako brojnih enzima tako i imunološkog sustava (bitan za stvaranje i aktivaciju T-limfocita), metabolizma makronutrijenata,  plodnosti i reprodukciji, zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Njegova „popularnost“ znatno je narasla u doba pandemije COVID-19 bolesti. Rezultati studija su pokazali da simptomi prehlade koji u prosjeku traju sedam dana, uz upotrebu cinka nestaju i do 3 dana ranije.

O pčelinjim proizvodima u svrhu poboljšanja imuniteta smo pričali već u nekoliko navrata, ali kao kratki podsjetnik još ćemo jednom ponoviti. Tisućama godina med, propolis i matična mliječ se koriste i kao hrana i kao lijek i to prije svega u borbi protiv virusa. Ne radi se samo o slasnoj hrani već i o dodacima prehrani bogatim biološki aktivnim tvarima snažnog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja.

I za kraj, prije nego posegnemo za bilo kojim dodatkom prehrani, moramo biti svjesni da su oni ipak samo dodaci. Temelj moraju biti zdrave životne navike ; hrana bogata makro i mikronutrijentima, dovoljno sna, sunčeve svjetlosti te adekvatna hidratacija i neizostavna fizička aktivnost.

Ova objava Pomoć imunitetu iz prirode – betaglukani, ehinaceja, crna bazga i pčelinji proizvodi se prvi puta pojavila na cityportal.hr.