Sezona gripe je pred vratima, a cijepljenje samo što nije završilo. Kome se sve ono preporučuje, koliko je učinkovito i ima li nuspojava, doznajemo od voditeljice Epidemiološke službe Velika Gorica dr. Gordane Pajan Lehpaner.

Gripa je akutna zarazna bolest s visokom temperaturom. Uzrokovana je virusom koji oštećuje sluznicu dišnog trakta uzrokujući bol u grlu i suhi kašalj. I premda se virus ne širi po tijelu već ostaje lokaliziran u dišnim organima, bolest karakterizira pojava općih simptoma poput visoke temperature, tresavice, glavobolje, bolova u mišićima i opće slabosti organizma. Opći simptomi se povlače nakon 2 do 3 dana dok kašalj i opća slabost mogu potrajati i do 2 tjedna. Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest. Zaštitu možete osigurati cijepljenjem protiv gripe, ali ona ovisi prije svega o vašem zdravlju.

„Niti jedno cjepivo nema 100% učinkovitosti, već ona prije svega ovisi o imunološkom sustavu osobe koju cijepimo. Osobe starije životne dobi i one koje boluju od kroničnih bolesti imaju nešto slabiji imunološki odgovor na cjepivo. Ono se u postocima može kretati od 30 do 60 posto, ali u svakom slučaju to je već mnogo jer se smanjuje rizik od obolijevanja, dok su s druge strane simptomi bolesti puno blaži nego u slučaju da nisu cijepljeni“, kaže epidemiologinja Pajan Lehpaner.

Najčešće nuspojave nakon cijepljenja je crvenilo na mjestu uboda, oteknuće ili lokalna bol. U nekih ljudi se može javiti povišena tjelesna temperatura, osjećaj umora ili bolovi u mišićima.

Epidemiolozi cijepljenje preporučuju osobama starijim od 65 godina, onima s kroničnim bolestima srca i pluća, uključujući astmu, cističnu fibrozu, i prirođenim srčanim greškama. Zaštita od gripe važna je za sve koji boluju od karcinoma, metaboličkih bolesti, uključujući dijabetes te one koji imaju oslabljeni imunološki sustav.

„Cijepljenje je potrebno svake godine jer kako virus gripe mutira, treba mijenjati i sastav cjepiva. Cijepiti se možete kod odabranog liječnika obiteljske medicine ili pedijatra te u Zavodima za javno zdravstvo. Za kronične bolesnike ono je besplatno, dok ostali građani trebaju platiti 20 kuna“, dodala je Gordana Pajan Lehpaner.