Novim Obiteljskim zakonom koji je stupio na snagu 1. studenog ukinuto je potpuno lišavanje poslovne sposobnosti. Svaki čovjek, dok to još može, donosi odluke za sebe i odlučuje o svom skrbniku. Institut skrbništva u novom Zakonu zapravo je kompromis između zaštite osobe i poštivanja njezinih ljudskih prava.

Do sada je na velikogoričkom području 155 ljudi imalo potpuno oduzetu poslovnu sposobnost, a 54 djelomično. Od sada će baš svatko kome to zdravstveno stanje dopušta moći u banci preuzimati novac, odlučivati o svojoj imovini i donositi ostale važne odluke za vlastiti život.

„Ako ste do sada imali osobu potpuno lišene poslovne sposobnosti, nju je u potpunosti zastupao skrbnik. Dakle, ta osoba nije baš u ničemu mogla odlučivati. Prema novom Zakonu, ta situacija se mijenja“, priča nam ravnateljica Centra za socijalnu skrb Marija Žirović.

Sve počinje vještačenjem

Sud će zatražiti mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti, kako bi se procijenilo može li osoba samostalno štititi svoja prava i interese. Nakon toga, sud donosi konkretnu odluku o lišenju poslovne sposobnosti.

„Centar za socijalnu skrb po službenoj dužnosti predlaže sudu pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti, kada ocijeni da punoljetna osoba zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama pravima i interesima ili ugrožava prava i interese drugih osoba. Osobi za koju je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti Centar imenuje posebnog skrbnika. Po novom Zakonu to može biti isključivo pravnik iz Centra za posebno skrbništvo koji je ujedno i njegov punomoćnik u zastupanju na sudu“, ističe Žirović.

Sud, dakle, odlučuje može li određena osoba sklapati pravne poslove, poduzimati pravne radnje, raspolagati svojom imovinom i prihodima, ili će nešto od toga u njeno ime činiti skrbnik u dogovoru i sa odobrenjem Centra za socijalnu skrb. Najčešća ograničenja vezana su uz odlučivanje o imovini, vlastitom i bolničkom liječenju te smještaju u ustanove socijalne skrbi.

„U roku 5 godina moramo napraviti sve revizije. Znači tijekom postupka vještačenjem će se utvrditi u kojim segmentima osoba može sama sebe zastupati, a u kojim postupcima će to raditi skrbnik umjesto nje“, zaključila je Marija Žirović.