Simbole božićnih blagdana, pšenicu i slamu, svojim je sugrađanima ispred tržnog centra na Badnje jutro dijelio gradonačelnik Dražen Barišić. Kako bi blagdanska atmosfera bila potpuna, za glazbeni ugođaj pobrinula se Udruga za promicanje kršćanskih vrijednosti.

Pšenica se tradicionalno sije na blagdan svete Lucije, koja je ujedno i zaštitnica Velike Gorice. Pšenica je simbol obnove života i plodnosti. Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine.

Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Običaj unošenja slame u domove, što je obično činio glavni član domaćinstva, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence.

Nakon večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donešenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost.