O stanju gospodarstva u Hrvatskoj, ali i o županijskim programima i mjerama u poljoprivredi i gospodarstvu koje će se provoditi u narednom razdoblju, govorilo se na 14. tradicionalnom Susretu gospodarstvenika s područja Zagrebačke županije.

Očekivanja su velika, a stanje u hrvatskom gospodarstvu nije jednostavno, rekao je ekonomski analitičar Mladen Vedriš, koji je sudionike susreta upoznao s današnjom gospodarskom situacijom.

„Ocjena gospodarskog stanja u 2015. bila je vrlo skromna, negdje iznad dvojke, dapače polovica poduzetnika smatra da je bila jedva prolazna. Međutim, ključno je pitanje kakva su očekivanja za godinu u koju smo zakoračili. Pola vaših kolega poduzetnika smatra da bi se poboljšanje moralo ostvariti, da ćemo zaista imati gospodarski rast u pozitivnom koridoru“, komentirao je Vedriš rezultate istraživanja. Pobrojao je i prioritete za izlazak iz krize, koje su naveli poduzetnici. Na prvome mjestu je porezno rasterećenje, efikasnija državna administracija, rješavanje nelikvidnosti, privlačenje inozemnih investicija te jeftiniji poduzetnički krediti.

Prema podacima FINE iz 2014. godine, Zagrebačka županija je prema broju poduzetnika kao i broju zaposlenih četvrta županija iza Grada Zagreba. Međutim, prema ostvarenim ukupnim prihodima Zagrebačka županija je druga županija iza Splitsko-dalmatinske, te treća po rangu neto dobiti.

„Dok je izvoz roba poduzetnika na inozemna tržišta na razini države u 2014. godini porastao za 9,5% on je na razini naše Županije veći za 17,4% u odnosu na prethodnu godinu. Također, ostvarena dobit prije oporezivanja porasla je za 24%. I, dok je na razini države 62,6% poduzetnika ostvarilo dobit, na području naše Županije dobit je ostvarilo 71% poduzetnika“, izjavio je župan Stjepan Kožić podsjetivši kako je Zagrebačka županija jedna od četiri županije u Hrvatskoj koja u državni proračun uplaćuje više nego iz njega dobiva.

Rečeno je i da je u Zagrebačkoj županiji koncem 2015. godine bilo evidentirano 14.783 nezaposlene osobe što je 15,8% manje u odnosu na kraj 2014. godine.

Spomenute se i neke od zadnjih investicija koje su realizirane u poduzetničkim zonama na području Zagrebačke županije poput pogona Plive u Savskom Marofu vrijedan 100 milijuna dolara koji je u testnoj fazi, logističkog centra tvrtke Kaufland u Jastrebarskom, investicija vrijedne 75 milijuna eura. U općini Luka izgrađen je logističko-distributivnog centar Lagermax vrijedan 90 milijuna kuna, a u Rugvici distributivno-logistički centar tvrtke RALU – investicija vrijedna 150 milijuna kuna. U gospodarskoj zoni u Pisarovini već su otvorena dva objekta tvrtke Kralj Metala Alati, a prije nekoliko dana izdana je od strane Županije uporabna dozvola i za treći objekt. Radi se o investiciji ukupne vrijednosti 23 milijuna eura.

Susretu gospodarstvenika nazočio je i ministar poduzetništva i obrtništva Darko Horvat koji je kazao kako bih ovakve pozitivne podatke volio čuti u svim županijama.

„U ovom trenutku u segmentu poduzetničkih aktivnosti osmišljava se vrlo elastična i prihvatljiva metodologija apliciranja za novac iz EU fondova, koja bi omogućila da se 500 milijuna kuna, koje će se nakon donošenja proračuna uplatiti u EU blagajnu, povuče u dvostrukom iznosu, odnosno u visini od milijarde kuna“ rekao je Horvat.

O programima i mjerama za poticanje razvoja gospodarstva i poljoprivrede Zagrebačke županije govorili su Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo te Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo. Tako je za razvoj gospodarstva u Zagrebačkoj županiji u 2016. godini planirano je oko 14 milijuna kuna. Sredstva su osigurana za bespovratne potpore i subvencije poduzetnicima, energetsku učinkovitost, razvoj poduzetničke infrastrukture, subvencije kamata, kao i projekte iz područja turizma, edukacije, itd.

Za mjere potpora u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, mjere potpora udrugama, zadrugama i organizacijama poljoprivrednih proizvođača, znanstvenim i obrazovnim institucijama, mjere potpora gradovima i općinama te mjere potpora za razvoj i unapređenje lovstva, Zagrebačka je županija ove godine osigurala 13,5 milijuna kuna.