Prijava

Vaša prijava

Značenje Velikog četvrtka i petka i pučki običaji vezani uz njih


Veliki je četvrtak – spomendan Isusove posljednje večere, a ujedno i posljednji dan korizme. Ujutro na Veliki četvrtak slavi se Misa posvete ulja na kojoj se posvećuje krizma, odnosno ulje za svetu potvrdu, te se blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje. Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje.

 

“U predvečerje misa je po svim crkvama za čitavu zajednicu, a to je zapravo proslava Isusove posljednje večere. U središtu su upravo riječi koje se kod svake mise ponavljaju kod pretvorbe: „Ovo je tijelo moje, ovo je krv moja koja se za vas prolijeva“, a isto tako naglasak je na riječima „Ovo činite meni na spomen“ u čemu zapravo gledamo i ustanovu svećeničkog reda”, pojasnio je velečasni Dragutin Kujavec.

 

Jedan od pučkih običaja je da se na Veliki četvrtak ne smije dirati drvo, odnosno ne smije se cijepati i piliti. U dane Svetog trodnevlja ne smiju se obavljati poslovi na polju.

 

Veliki petak – dan posta, pokore i molitve

 

“Veliki petak je tradicionalno u srcima kršćana dan posta, pokore, ali i molitve. Ujedno, to je i dan ozbiljnosti i tišine koju označava prekid svakog, moglo bi se reći, zvučnog kanala, pa i onog koji dolazi iz crkve, a to su zvona koja prestaju danas na pjevanje “Slava Bogu na visini” zvoniti i ne uključuju se do Velike subote navečer kod glazbenog bdijenja kad se opet pjeva “Slava Bogu na visini“, rekao je velečasni Kujavec.