Tema razdjelnika topline i neopravdano visokih računa proteklih mjeseci vrlo je aktualna u medijskom prostoru. Građani žele znati koja je funkcija razdjelnika i zašto, nakon njihovog uvođenja, mnogi i dalje imaju značajno velike, a neki čak i duplo veće račune. Ta problematika od prvog dana tema je rasprave i u Gradu Velikoj Gorici. Tim povodom održan je i veliki sastanak predstavnika HEP-a, vodstva Grada Velike Gorice, predstavnika suvlasnika stambenih zgrada i direktora Gradskog stambenog gospodarstva. Cilj je bio pokrenuti raspravu i iznuditi rješenje koje bi bilo najprihvatljivije za građane – utvrditi gdje je došlo do problema, kao i predložiti smjernice za strateški i planirani pristup ovom problemu.

“HEP Toplinarstvo je u fazi idejnih rješenja za Veliku Goricu. U načelu se radi o spajanju centralnog toplinskog sustava Gorice sa gradom Zagrebom. To je jedna od ideja teška 35 milijuna eura i dugoročni projekt na kojem se oni planiraju bazirati. Druga opcija je centralizacija toplinskog sustava unutar grada Velike Gorice“, istaknuo je direktor Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica Tomislav Landeka. U slučaju da Gorica postane dio zagrebačkog sustava grijanja, a s obzirom na razliku u cijeni grijanja dvaju gradova, ušteda bi mogla biti gotovo pedeset posto. Uz mnoge zaključke, još je jednom potvrđeno da energetska obnova zgrada provjereno pridonosi uštedama, kvaliteti i boljoj energetskoj učinkovitosti.  Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica upravo je krenulo u projekt energetske obnove zgrada koji za cilj ima kontroliranu apsorpciju energije, racionalno plaćanje sukladno potrošnji te zaštitu i očuvanje same zgrade.

„Neprihvatljivo je da naši građani plaćaju toliko visoke račune zbog sustava koji nije provjeren. Građani nisu „pokusni kunići“ i to pokazujemo svojim angažmanom i aktivnostima. Zato smo i krenuli u projekt energetske obnove zgrada kako bi građani dobili maksimum od računa koje plaćaju, kako bi dobili vrijedan i očuvan dom. Cilj okupljanja bio je građanima omogućiti naše jamstvo – manje račune i bolju uslugu. Zato se osim centralnog sustava grijanja preporučuje i energetska obnova zgrada. Upola manji računi nisu još jedna „prazna priča“, nego su rezultat strateških i provjerenih aktivnosti“, izjavio je Landeka.

Projekt energetske obnove zgrada vrijedan 12.324.629,75 kuna uključuje sveobuhvatne radove jer je uglavnom riječ o starijim zgradama s najvećom potrošnjom energije.

Tekst je prenesen iz novog broja Reportera.