Članice čitateljskog kluba ‘Književne sladokusice’ pripremile su za sve željne čitanja i tijekom ljetnih mjeseci, čitanja na plažama, balkonima ili u hladu drveta u gradu, velik broj naslova. Imenom i prezimenom, preporučaju knjige koje su na njih ostavile dojam, a u njihovoj različitosti, sigurno će svatko pronaći nešto za sebe.

Prvu preporuku, ‘Papina djeca: nov irska elita’ od Davida McWilliamsa, dala je Marija Ajša Peuc. Priča je to o uspjehu jedne od trenutno najpoželjnijih zemalja svijeta, a kroz čitanje ove knjige, tvrdi Ajša Peuc, saznajemo zašto nam uspjeh, uz toliku sličnost s Irskom, uporno izmiče. Koji je faktor x, ekonomsko čudo koje je Irsku nakon godina siromaštva i emigracije, smjestilo među najrazvijenije europske zemlje današnjice.

Svoju preporuku dala je i Andreja Krenek, a ‘Malo drvo’ Forresta Cartera, smatra, idealno je ljetno štivo.

“Možda je dovoljno reći da knjigu treba uvrstiti u osnovnoškolsku, srednjoškolsku, roditeljsku i svaku drugu lektiru jer tekst koji bi više od ovog poučavao elementarnim ljudskim vrijednostima kao što su pravednost, suosjećanje, moral, poštovanje prema ljudima i prema prirodi, ljubav, obitelj, prijateljstvo… – teško je naći. Pritom knjiga sama nije nimalo moralizatorska, a opis odrastanja Indijanca Malo drvo u američkoj divljini uz baku i djeda donosi nam toplu priču koja je istodobno i tužna i lijepa i koja će vam ostati u sjećanju čitavog života”, kaže Krenek.

Roman ‘Mimarov šegrt’ Elif Shafak preporuka je ‘sladokusice’ Lidije Badanjak priča je o malom Indijcu koji na dvoru Sulejmana Veličanstvenog brine o sasvim posebnom slonu, zaljubljuje se u kraljevnu Mihrimah i postaje ponajboljim naučnikom glasovitog istambulskog graditelja, majstora Sinana.

Zorica Krznar Blagec preporuča domaću autoricu Anu Ćosić i njen roman ‘Jednoga dana’ koji govori o svakodnevici, svima bliskoj i poznatoj, o malim događanjima koja čine život.

“Svoj sjajan prvijenac – roman ‘Higijena ubojice’ – belgijska spisateljica Amelie Nothomb po mnogima nikada nije uspjela nadmašiti. Ostarjeli nobelovac Pretextat Tach na rubu je smrti, a novinari jedan po jedan odustaju od pokušaja posljednjeg intervjuiranja poznatog klasika – sve dok se ne pojavi mlada novinarka Nina koja će se pokazati jedinom sposobnom parirati intelektualno nadmoćnom i mrzovoljnom piscu. A tko je ubojica iz naslova romana, saznajete tek na samom kraju… “, kaže Nada Mihoković Kumrić.

Marina Fiorato autorica je povijesnog sa zrncem autentičnosti i zrncem fikcije ‘Puhač stakla s Murana’ koji preporučuje Zdenka Mlinar. Na koji je način povezana suvremena mlada djevojka Nora Manin sa najboljim muranskim puhačem stakla s kraja 17. stoljeća? Tajnu ćete razotkriti čitajući ovu knjigu u kojoj ćete, obećavamo, zaista uživati!

Kristen Hannah napisala je roman ‘Slavujeva pjesma’, a Marija Kundid kaže kako se radi odličnoj knjizi. Priča započinje početkom drugog svjetskog rata u idiličnom francuskom seoskom kraju, gdje zatiče malu obitelj te dvije potpuno različite sestre. Iako je radnja ono što vas povuče, emocionalnost koja izvire iz svake rečenice prava je vrijednost ove knjige.

“Roman ‘Mogla sam to biti ja’ Marine Vujčić o psihoterapeutkinji i nekoliko likova koji joj dolaze na terapiju autorica je zapravo ispisala kao terapiju sebi samoj i u knjigu je utkano dosta autobiografskih elemenata. Koji od likova skriva samu autoricu, samo jedan ili svi pomalo? A koji od likova skriva nas? One koje volimo? Ne volimo? Odgovor je u knjizi… a možda i nije”kaže Anamarija Stepanić.

Haruki Murakami i njegova ‘Norveška šuma’ preporuka su Ivane Vuksan, a govori o tome kako razmišljaju, što rade i kako se zabavljaju mladi japanski tinejdžeri i studenti.

“Ova knjiga je pravi kulturološki šok u pisanom obliku, a opet je pisana i s dozom melankolije poput svih romana ovog slavnog Japanca. Kultna knjiga događa se tijekom studentskih nemira 1960.-tih godina u Tokiju, objavljena je 1987., a autoru Harukiju Murakamiju donijela je zvjezdani status”, kaže Ivana.

Ivana Grubačević kao vruće ljetno štivo preporuča knjigu Toma Roba Smitha ‘Farma’.

“Kao prvo, ne volim suvremene trilere. Kao drugo, ne volim suvremene skandinavske trilere. A ova knjiga je triler sa radnjom smještenom u Švedskoj – i dobra je! Tom Rob Smith je ispisao roman koji u sebi sažima sve klišeje današnjeg ultrapopularnog skandinavskog neo-noira – zabačena seoska farma, obiteljske tajne, nasilje, zajednica ujedinjena u šutnji, bijeg i proganjanje… a kraj otkrijte sami. Zagarantirano čitanje do ranih jutarnjih sati”, kaže Ivana Grubačević.