Prijava

Vaša prijava

Na Žirovini POT-a dobro su se zabavili uz gulaš od turopoljske svinje i pastirske igre


Žir je ove godine rodio osrednje, u dijelu šume mraz je napravio velike štete, a posebno u Turopoljskom lugu, dok je u drugom dijelu ipak rodio poprilično dobro. Rezultat je to provjere rodnosti žira, takozvane ‘Žirovine’, koju svake godine nakon Bartolova u Turopoljskom lugu provode članovi Plemenite opčine turopoljske.

 

“Nama je taj dio ostao bitan zbog običaja. Upravo u ovim šumama je obitavao velik broj turopoljskih svinja, naše autohtone pasmine koja je prehranila cijelo Turopolje, a koju su pastiri ovdje vodili na prihranu. Današnjim događanjem prikazujemo kako je to nekad izgedalo, a bilo je važno vidjeti hoće li biti dovoljno hrane za svinje”, obajsnio je v.d. župan Juraj pl. Odrčić.

 

Žirovina - Juraj Odrčić - banderij

 

Pa iako svinja više ne živi u Turopoljskom lugu, Plemenita opčina turopoljska nastoji osvijestiti ljude, a posebno svinjogojce, kako se radi o iznimno vrijednom proizvodu koji se gospodarski može dobro iskoristiti.

 

“Turopoljska svinja je zbog svojih genetskih predsipozicija i zbog ekološkog uzgoja, koji je potreban da ona bude ono što je, iznimno gospodarski isplativa. Dovoljno je reći da vi danas možete naručiti but od turopoljske svinje iz Austrije po cijeni od oko 2.000 kuna za sedam kilograma”, obajsnio je Odrčić.

 

Na današnjem Žirovinskom spravišću profesor Hrvoje Malčić održao je i predavanje na temu “Kako je Turopoljski lug izgradio Veliku Goricu”, u kojem je objasnio i prikazao povijesne karte koje dokazuju kako je Plemenita opčina turopoljska izgradila cijelu staru gradsku jezgru za potrebe svih tadašnjih žitelja.

 

Žirovina (11)

 

Druženje među stoljetnim hrastovima

 

No, na Žirovini se danas i zabavljalo. Igrale su se stare pastirske igre poput baltičanja i povlačenja konopa, jeo se gulaš od turopoljske svinje, a bilo je i puno glazbe za koju je bilo zaduženo Hrvatsko pjevačko društva Kučani.

 

“Meni je ovo ozračje Turopoljskog luga jako dobro poznato i prekrasno je družiti se među ovim stoljetnim hrastovima. Mi ovdje pjevamo hrvatsku i turopoljsku himnu od 2010. godine. Našu Turopoljsku himnu Franje pl. Lučića vam baš ne vole pjevati jer je teška, ali nama nije teška jer ju skladao naš Kučan”, rekao je Mladen Čunčić, predsjednik Hrvatskog pjevačkog društva Kučani.

 

Galerija fotografija

 


ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA 2025. GODINA