‘Značaj glagoljskih propovijedi – opismenjavanje bez pisanja’ tema je 169. Matičinog četvrtka. Predavanje o tome sutra u 19 sati u Muzeju Turopolja održat će Andrea Radošević, znanstvena suradnica na Staroslavenskom institutu Zagreb i viša asistentica u Znanstvenom centru izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo.

U ranijim povijesnim razdobljima kada je većina ljudi bila nepismena bio je običaj da propovjednici svaku iznesenu tvrdnju potkrijepe navodima iz onih knjiga koje su u cijelom kršćanskom svijetu smatrane autoritetima, poput Svetog pisma.

“U nastojanju da se približe običnom puku, propovijedi su nerijetko završavali kratkim narativnim tekstovima koji su bili prilagođeni recepcijskim mogućnostima šireg slušateljstva. Na taj je način propovijedanje, između ostalog, označavalo i ‘opismenjavanje bez pisanja’, odnosno mogućnost da se gotovo neuk puk, kojem su pisani tekstovi bili nedostupni, upozna s događajima iz Biblije, različitim tumačenjima prirodnih pojava, s mudrim izrekama te s brojnim kratkim pričama”, objasnili su iz Matice hrvatske.