Prijava

Vaša prijava

Značaj glagoljskih propovijedi na Matičinom četvrtku


Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi” na sinoćnjem 169. Matičinom četvrtku održala je dr.sc. Andrea Radošević, znanstvena suradnica na Staroslavenskom institutu Zagreb, Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo. U uvodnom dijelu predavanja kazivano je o ranijim povijesnim razdobljima kada je većina odrasle ljudske populacije bila nepismena i svako prisustvovanje crkvenim propovijedima, tijekom kojeg su slušatelji upoznavali s osnovnim temeljima vjere, značilo je i neposredan susret s odabranim ulomcima književnih djela. Bilo je uobičajeno da propovjednici iznesenu tvrdnju potkrijepe navodima iz onih knjiga koje su u cijelom kršćanskom svijetu smatrane autoritetima, poput Svetog pisma i djela velikih crkvenih otaca.

 

03.11.2016.  Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ''Značaj glagoljskih propovijedi''
03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Srednjovjekovne zbirke propovijedi pisane glagoljicom tijekom 15. i 16. stoljeća dokumentirale su razmjere znanja koje su mogle biti na ovaj način prenesene. Disipul je termin koji je najčešće spominjan na predavanju, a definiran je kao zbirka propovijedi za crkvenu godinu s primjerima. Većina glagoljskih propovijedi, uključujući i Disipule, nastala je kao odgovor da se u glagoljskoj sredini sastave korisna djela, čiji će sadržaj imati bitnu ulogu u moralnome životu cijele zajednice.

 

03.11.2016.  Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ''Značaj glagoljskih propovijedi''
03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Bolju percepciju propovijedi, koje su često bile gotovo jedinim izvorom znanja za slabije obrazovan i neuk puk, glagoljaši su u svojim prijevodima i prijepisima nastojali poboljšati, između ostaloga, i unošenjem elemenata lokalnog govora. Smatralo se da će propovjedni tekst koji je pisan jezikom razumljivim na širem prostoru biti u većoj mjeri prihvaćen u životu pastve. Tako je nastajao svojevrsni hibridni jezik i ”opismenjavanje bez pisanja”, očekivalo se da bi poruka, koju je slušatelj primio tijekom propovijedi, trebala biti ostvarena u njegovoj svakodnevici.

 

Predavačica Radošević spomenula je nekoliko pisanih djela iz tog razdoblja: Blagdanar popa Andrije – prijevod latinske zbirke propovijedi Sermones de sanctis Pergrina iz Opola (oko 1260. – oko 1333.), Senjski korizmenjak (1508.) – prijevod djela Quadragesimale volgare Roberta Caracciola (1425. – 1495.), Korizmenjak u Petrinićevu zborniku iz 1503. godine – sadrži prijevod odabranih korizmenih propovijedi Jakova da Voragine (Quadragesimale, Jacob da Voragine) te Disipuli A, B, C i D iz Sermones Discipuli de tempore et de sanctis (Johannes Herolt, umro 1468.).

 

03.11.2016.  Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ''Značaj glagoljskih propovijedi''
03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Andrea Radošević doktorirala je 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (tema ”Sermanes Discipuli” njemačkog dominikanca Johannesa Herolta u hrvatskim Disipulima iz 16. stoljeća). Diplomirala je na istom fakultetu 2006. (profesor hrvatskoga jezika i književnosti i komparativne književnosti).