Dolaskom toplijeg vremena ljudi sve više vremena provode na otvorenom. Duge šetnje šumom i livadama mnogima su najbolji način da iskoriste svoje slobodno vrijeme. No, upravo tu na njih vrebaju ”male krvopije”. Krpelji su najaktivniji u proljeće i rano ljeto, a najčešće se zadržavaju na listovima niskog raslinja u rubnom šumskom području, uz staze za šetanje, vrtovima i izletištima.

Ove životinjice hrane se krvlju čovjeka i životinja, a ono što je najopasnije prenose zarazne bolesti.

„U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o ‘prirodnim žarištima’ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba”, istaknula je Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Ako pronađete krpelja na vašoj koži važno ga je što prije ukloniti. Jedini ispravni način je izvući ga laganim povlačenjem pincetom, pazeći da se ne ošteti tijelo. Problem može nastati ako u koži ostane glava, jer može doći do zaraze.

„Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije ‘gušiti’ premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, ‘paliti’ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen“, dodala je Kosanović Ličina.

Kako bi izbjegli susret s ovom neugodnom životinjicom bilo bi dobro izbjegavati područja nastanjena krpeljima, zaštiti se dugom odjećom i zatvorenom obućom. Poslije svakog boravka u prirodi trebalo bi se detaljno pregledati, posebice rubno područje vlasišta: iza uha, zatiljak, vrat, prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.