Približavaju nam se lokalni, a u to vrijeme se obično sumiraju rezultati rada vladajućih i određuju programi za nove mandate. Čini se da kao najdugovječniji hrvatski župan imate podosta toga za reći, no obzirom na  ograničenost prostora, pokušat ćemo se zadržati na najznačajnijim temama.

Naš intervju sa županom započeli smo sa obrazovanjem i znanošću, a za to postoji dobar razlog. Često ste upravo to područje naglašavali kao najvažnije za razvoj našeg društva, a vlastite riječi poduprli i konkretnim potezima, odnosno usmjeravanjem znatnih proračunskih iznosa u tom smjeru.

Drago mi je da razgovor započinjemo ovom temom jer Zagrebačka županija od kad sam ja župan gotovo 40 posto svojih proračunskih sredstava usmjerava u obrazovanje, izgradnju kapitalnih objekata u školstvu, znanost, kulturu i sport. Daleko najviše od svih hrvatskih županija. Samo u posljednjih nekoliko godina, točnije od 2013. do 2016. godine Zagrebačka županija financirala je izgradnju, dogradnju i uređenje PŠ Rakitje, OŠ Braće Radić u Kloštar Ivaniću, SSS Samobor, OŠ Ljudevita Gaja u Zaprešiću te OŠ Klinča Sela. Isto tako, u navedenom razdoblju, pomogli smo izgraditi sportske dvorane u Brdovcu, Nespešu, Luki, Rakitju, Velikoj Gorici, Mariji Gorici i Samoboru. Radovi na novoj školi u Bedenici vrijedni više od 17 milijuna kuna su gotovi, a financira ih isključivo Županija. Intenzivno se radi u Bistri na dogradnji i rekonstrukciji škole vrijedne više od 21 milijun kuna. Na jesen kreće gradnja 40 milijuna kuna vrijedne nove škola u Jastrebarskom. Također, u ovoj godini planiramo početak izgradnje školske sportske dvorane u Klinča Selu i Posavskim Bregima. Stalno ističem da je ravnomjerni razvoj svih naših područja ključ svega. Ključ ostanka mladih obitelji u ruralnim područjima. Naime, po meni svako dijete u Zagrebačkoj županiji treba imati jednake uvijete za svoje obrazovanje, školovanje, rast i razvoj i od tog cilja neću odustati.

Kada pričamo o gospodarstvu, Zagrebačka županija po čitavom nizu pokazatelja je u samom hrvatskom vrhu. Podatak koji me posebice raduje da smo drugi u Hrvatskoj odmah iza Zagreba prema kriteriju prihoda poduzetnika, jer su upravo poduzetnici, obrtnici i poljoprivrednici naša snaga. Mnogo govori i pokazatelj da smo jedna od tri županije u cijeloj državi koja više uplaćuje u državni Proračun nego što iz njega uzima. Uloga Zagrebačke županije u razvoju gospodarstva može se promatrati kroz tri segmenta. Prvo je županija kao učinkovita javna uprava na raspolaganju investitorima i gospodarstvenicima u realizaciji njihovih investicija. U ovom segmentu bilježimo sjajne rezultate koji su vrlo vidljivi i to kroz mnogobrojne tvrtke koje posluju u 20 poduzetničkih zona koje sustavno 15 godina razvijamo i opremamo.

Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata je sasvim normalna stvar.  Investitori to prepoznaju i investicija itekako ima, a nabrojat ću samo nekoliko zadnjih poput pogona Plive u Savskom Marofu vrijednog 100 milijuna dolara. Tu je i logistički centar tvrtke Kaufland u Jastrebarskom, investicija vrijedne 75 milijuna eura. U općini Luka izgrađen je logističko-distributivni centar Lagermax vrijedan 90 milijuna kuna, a u Rugvici distributivno-logistički centar tvrtke RALU – investicija vrijedna 150 milijuna kuna. U gospodarskoj zoni u Pisarovini  tvrtka Kralj Metala Alati, u kojoj je do sada zaposleno više od 200 ljudi, ulaže oko 23 milijuna eura. Raduje nas i što IKEA najavljuje daljnje širenje i investiranje na našem području, a nedavno je otvoren i novi putnički terminal Međunarodne zračne luke Zagreb, investicija vrijedna 331 milijun eura.

Drugi segment je županija koja osluškuje potrebe poduzetnika, obrtnika,  poljoprivrednika, gradova i općina sa svog područja, prati trendove i prema toma kreira čitav niz programa i mjera putem kojih oni mogu ostvariti pravo na izdašne potpore. Samo u 2017. godini govorimo o iznosu od 78  milijuna kuna, što ćete se složit nije malo.

I posljednji segment koji je također iznimno bitan jer županija kao kreator investicija, a trenutno su u realizaciji investicije koje financiramo što sami, što novcima iz europskih fondova vrijedne preko milijardu kuna. Ove godine za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurali smo 47,5 milijuna kuna. Te škole grade naši poduzetnici, one će poslije trebati nove zaposlenike, a u konačnici naši stanovnici bit će zadovoljni jer se njihova djeca mogu školovati u svom gradu ili najmanjoj općini. Ista stvar je s npr. proširenjem naše bolnice Naftalan čiji su radovi u tijeku. Dakle, mi kao Županija iniciramo i osiguravamo sredstva za građevinske aktivnosti koje će ponovno rezultirati jačim profitom u segmentu zdravstvenog turizma od čega će koristi imati kako Ivanić-Grad tako i cijela Županija. Tu su i druge investicije u poljoprivredi, projekt RVS Zagreb-Istok itd. Dakle, s ponosom i bez imalo lažne skromnosti mogu reći da je Zagrebačka županija kao jedna kontinentalna županija, koja nema more,  u gospodarskom segmentu Hrvatska perjanica, a za to se itekako trebalo izboriti.

Što je županija dosad činila za poticanje poljoprivredne proizvodnje i kakvi su planovi za budućnost u toj grani?

Bit ću vrlo konkretan. Od 2012. do 2016.godine uložili smo u razvoj poljoprivrede 82 milijuna kuna. Od tog iznosa 27 milijuna kuna dodijeljeno je bespovratno za 5514 korisnika. Trenutno su raspisani natječaji za 2017. godinu ukupne vrijednosti 12,24 milijuna kuna, pa koristim priliku da pozovem naše poljoprivrednike da nam se javljaju. Mislim da je Zagrebačka županija ogledan primjer kako razvijati poljoprivredu i zadržati ljude na ruralnom prostoru. To je jedan sveobuhvatan pristup koji podrazumijeva ne samo potpore u poljoprivrede, edukacije, razvijanje robnih marki, ruralnog turizma itd. nego i stvaranje uvjeta za ostanak ljudi na ruralnom prostoru što pak podrazumijeva granju cesta, škola, dvorana. Kao što sam već istaknuo, osluškujemo potrebe naših poljoprivrednika. Dati ću i primjer jedne obitelji koja je razmišljala o zatvaranju farme krava jer su uvjeti na tržištu nemilosrdni. Odlučili smo pomoći i omogućiti takvim proizvođačima direktnu prodaju putem mljekomata čiju kupnju sufinanciramo. Danas ta ista obitelj zapošljava nove ljude i razvija poslovanje. Moram istaknuti još jedan županijski strateški projekt na koji sam iznimno ponosan, a to je Distributivni centar za voće i povrće. Za nekoliko dana kreće gradnja 27 milijuna kuna vrijedni radovi na gradnji prve ULO hladnjače u Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca. Novcima iz fondova EU financiramo 90 % investicije. Nakon što izgradimo ovu hladnjaču mogu reći da počinje nova era u poljoprivrednoj proizvodnji u Zagrebačkoj županiji u kojoj će domaći proizvođači konačno imati glavnu riječ i neće ovisiti o uvjetima koje diktiraju trgovački lobiji.  S obzirom da će ovo biti prva i za sad jedina hladnjača u cijeloj Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca, naši će proizvođači moći plasirati voće i povrće na tržište cijele godine, a ne samo sezonski i time konkurirati trgovcima. Osim proizvođača, koji će za svoj mukotrpan rad moći konačno dobiti konkurentu cijenu svojih proizvoda, profitirat će i sami potrošači koji će dobiti kvalitetne domaće namirnice očuvane nutritivne vrijednosti. Slična je situacija s već spomenutim mljekomatima, proizvođači mogu zaraditi, a naša djeca piju zdravo mlijeko.

Kvaliteta života pojedine sredine, osim gospodarskim intenzitetom, mjeri se i dostupnošću odnosno kvalitetom komunalnih usluga. Pri tome prvenstveno mislimo na ono čovjeku najvažnije, a to je pitka voda. Poznato je da je u tom smislu pokrenut veliki projekt dovođenja pitke vode u sve domove istočnog dijela županije. O čemu se točno radi i u kojoj je fazi projekt Vodoopskrba istočnog dijela Zagrebačke županije.

Ovaj projekt intenzivno guram više od 10 godina. I došao je dan kada konačno mogu reći da će prva lopata biti u rujnu. I logično je da se svaki stanovnika istočnog dijela županija koji još uvijek nema priključak na vodoopskrbni sustava pita zašto prva lopata nije bila prije 20 godina? Međutim, uzmemo li u obzir činjenicu da se radi o projektu vrijednom 700 milijuna kuna, najiskreniji odgovor je da županija to sama nije mogla, a država nije smatrala prioritetom.  Zato smo se okrenuli fondovima EU. I ovaj put je bio trnovit i susreli smo se s mnogim birokratskim i zakonodavnim problemima. Posljednjem smo doskočili ujedinivši prvi i jedini u Hrvatskoj sva postojeća trgovačka društva, koja na istočnom dijelu Zagrebačke županije obavljaju usluge javne vodoopskrbe i odvodnje u jedno. Na taj način stvorili smo uvjete da aplikaciju za projekt privedemo kraju. Nakon što je pozitivno ocijenjena Strateška procjena utjecaja na okoliš, do kraja ožujka očekuje se predaja aplikacije projekta RVS „Zagreb-istok“ na konačno odobrenje JASPERS-u koji ocjenjuje sve velike projekte koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Istovremeno, u završnoj je fazi i izrada tender dokumentacije za odabir izvođača radova te će natječaj, očekuje se, biti raspisan sredinom godine. Nedavno sam se susreo s predstavnicima resornog Ministarstva i Hrvatskih voda i termin početka radova je rujan 2017. Ovo je projekt koji mi ne da mira i nadam se da ću dobiti podršku stanovnika Zagrebačke županije na predstojećim lokalnim izborima da ga dovršim jer onda mogu mirne duše u mirovinu.

Odvodnja i kanalizacija jedan od dugoročno najvažnijih projekata

Na području Zagrebačke županije svih devet gradova te općine Bistra, Brdovec, Pušća, Luka, Krašić, Klinča Sela, Stupnik, Rugvica, Križ i Kloštar Ivanić imaju potpuno ili djelomično izgrađen sustav javne odvodnje određenog opsega koji uglavnom pokrivaju centralne dijelove naselja i gradova. Kod većine malih naselja odvodnja otpadnih voda je riješena putem sabirnih jama ili individualnih septičkih jama. Moram istaknuti da je situacija daleko od zadovoljavajuće pa su u skladu s Planom upravljanja vodama izrađenim od strane Hrvatskih voda planirane mnoge aktivnosti. Neke od njih su  izrada studijsko-projektne dokumentacije za pripremu projekata za sufinanciranje fondovima Europske unije za područje aglomeracije Vrbovec, Dugo Selo, Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Ivanić Grad i Jastrebarsko; dovršetak izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda na području Općine Bistra (I. faza), nastavak izgradnje sustava odvodnje naselja Gornja Greda – Lupoglav na području Općine Brckovljani, itd. Premalo je prostora da bi se naveli svi projekti. Obzirom da se radi o iznimno velikim ulaganjima, potrebno je uložiti sve snage da se što više tih projekata financira iz fondova Europske unije.

Osim svakodnevnih i već uvriježenih komunalnih usluga koje stvaraju standard unutar lokalne zajednice ima i onih „modernijih“ koje se također odražavaju na vrijednost i kvalitetu življenja u pojedinoj sredini. Primjerice kvaliteta interneta ili javne rasvjete. Što Županija radi po tim pitanjima?

Brojni su projekti koji određeno mjesto čine ugodnim prostorom za život i rad. Puno je komponenata koje je potrebno zadovoljiti da bi npr. jedna mlada obitelj odlučila ostati na ruralnom području. Jedan od takvih projekata je i program razvoja širokopojasnog pristupa Internetu. Naime, u našoj županiji 9 je gradova i 25 općina koje okružuju Zagreb. Određeni dijelovi županije su urbani, ali velik dio je ruralno područje. Privatne tvrtke koje se bave pružanjem usluge brzog Interneta grade vlastitu infrastrukturu u zonama od komercijalnog interesa odnosno uglavnom u urbanim sredinama. Tako su na primjer dijelovi Velike Gorice koja je šesti grad po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj s preko 21.000 kućanstava interesantniji privatnim tvrtkama za pružanje usluge brzog Interneta, nego npr. neka manja općina koja ima oko 1200 kućanstava. Cilj ovog programa vrijednog 700 milijuna kuna kojeg je Zagrebačka županija osmislila i pokrenula je osigurati svakom kućanstvu u našoj županiji priključak na brzi Internet i to vjerujemo već do sredine 2018. godine. Dokazano je da dostupnost Interneta bitno utječe na povećanje razine informatičke pismenosti i općenito pismenosti te informiranosti građana, a potiče i ekonomski rast i razvoj. Dobra je vijest da je Vlada RH donijela Strategiju širokopojasnog pristupa i Okvirni nacionalni program za nekomercijalna područja i time omogućila daljnju realizaciju ovog vrijednog projekta.

Obnavlja se 22.000 postojećih rasvjetnih tijela javne rasvjete

Kad govorimo o javnoj rasvjeti, na području naše i Krapinsko-zagorske županije u tijeku je projekt NEWLIGHT koji za cilj ima rekonstrukciju i gradnju energetski održive i ekološki prihvatljive javne rasvjete. U njemu sudjeluje 57 jedinica lokalne samouprave, a procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 20 milijuna eura. Predviđa se kako će se na području Zagrebačke županije izvršiti rekonstrukcija 22.000 postojećih rasvjetnih tijela te postaviti dodatnih 2.200 rasvjetnih tijela. Očekivane godišnje uštede kretale bi se oko 1,3 milijuna eura. Do kraja prošle godine snimanje postojećeg stanja sustava javne rasvjete okončano je u 22 jedinice lokalne samouprave. Tijekom 2017. godine očekuje se okončanje snimanja postojećeg stanja u ostalim jedinicama lokalne samouprave, izrada Akcijskih planova modernizacije i rekonstrukcije za sve uključene jedinice lokalne samouprave te raspisivanje javne nabave za provedbu modernizacije i rekonstrukcije.

Zaštita zdravlja građana je uvijek važna tema. Prije je bilo problema s urgentnom medicinom, no, čini se da je problem riješen. Unatoč tome što naša županija nema svoju opću bolnicu, jesu li zbog toga građani zakinuti?

Nakon višegodišnjih napora Zagrebačke županije da se promijeni Mreža hitne medicine, u lipnju 2016. godine Ministarstvo zdravstva donijelo je novu Mrežu hitne medicine temeljem koje je Zagrebačka županija dobila dodatnih 15 T1 timova, a gradovi Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina, u kojima je bilo ustrojeno dežurstvo, dobili su status ispostava Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Zagrebačka županija tako sada ima 45 timova T1 (tim ima jednog liječnika, 1 medicinsku sestru i jednog vozača), 5 timova T2 te 5 timova prijavno dojavne jedinice (PDJ). Hitna pomoć Velike Gorice time je dobila dodatnih pet timova T1 čime ih sada ima ukupno 10, uz već postojećih 5 T2 timova i 5 prijavno-dojavnih jedinica.

Do nedavno smo imali 30 T1 timova, a takav način rada bio je neodrživ i opasan za naše stanovnike pa smo bili primorani svake godine osigurati oko 4 milijuna kuna vlastitih sredstava za rad dodatnih T1 timova jer nitko od nas nema se pravo kockati s ljudskim životima. Smatram kako je višegodišnja loša organizacija Mrže hitne medicine koja je stanovnike Zagrebačke županije stavljala u neravnopravan položaj u odnosu na druge županije konačno ispravljena. Točno je da Zagrebačka županija na svom području nema opću bolnicu te se naši stanovnici pretežno liječe u bolnicama na području grada Zagreba. Iz tog razloga, iz godine u godinu sudjelujemo u nabavci opreme i poboljšanju kvaliteta usluga liječenja u zagrebačkim bolnicama. Naravno, svake godine nabavljamo nova vozila za nesmetan rad hitne medicine. Prije nekoliko dana ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu uručio sam ključeve 5 novih vozila, a do kraja travnja stižu još nova tri vozila ukupne vrijednosti 2,3 milijuna kuna. Zbog posebnog geografskog položaja naše županije vozila godišnje prijeđu oko 5,5 milijuna kilometara stoga smo u Proračunu za 2017. godinu osigurali 2,6 milijuna kuna za još novih 9 vozila.

Kakva je općenito prometna situacija u Zagrebačkoj županiji?

Od realnosti se ne može bježati. Stanje cesta na području Zagrebačke županije nije dobro i to svi mi koji ih koristimo itekako znamo. Temeljni prihod ŽUC-a, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenjena od 2002. godine, dok su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste više za oko 50 posto. Pokušali smo u više navrata kako samostalno tako i kroz Hrvatsku zajednicu županija resorno Ministarstvo upozoriti na važnost uspostave održivog sustava financiranja županijskih i lokalnih cesta. Čekat više nismo mogli i naš ŽUC je podigao kredit u iznosu od 50 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za izvođenje radova sanacije i obnove najugroženijih županijskih i lokalnih cesta na području Županije. Radovi su počeli prošle godine, a sanirat ćemo 200 km cesta. Naravno, nastavit ćemo i dalje apelirat na važnost problematike financiranja ŽUC-eva koja je aktualna u cijeloj državi.

I na kraju, gospodine župane, završavate još jedan mandat, postoji li već kakav zamor i mislite li da imate dovoljno energije da nastavite dalje?

Da nema volje, snage, energije i želje zar bi se upuštao u utrku za još jedan mandat. Meni snagu daju ljudi, oni su moj pokretač i moj motiv za nastavit dalje. Iskreno, da sam vidio osobu koja ima dovoljno znanja, iskustva, upornosti i kompetencija možda bih se i povukao. Ovako procijenio sam da određene strateške i velike infrastrukturne projekte treba valjano privesti kraju. Siguran sam ne u svoju pobjedu, već u pobjedu svih žitelja Zagrebačke županije. Oni su ti čije povjerenje uživam sve ove godine. Povjerenje je uzajamno i za mene iznimno dragocjeno i ja ga sigurno neću izigrati ni ovaj