U Hrvatskoj se danas slavi Tijelovo, svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Blagdan se obilježava u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Pojavljuje se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću.

Augustinska redovnica Sveta Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavljuje bulu 1264., kojom blagdan Euharistije, želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Teološki razlozi uspostave Tijelova sežu još početkom II. tisućljeća kada je počela opadati učestalost pričešćivanja. Kao rezultat toga pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu važnost imalo je pokazivanje podignute svete hostije.

Današnji blagdan slavi se u crkvama i svetištima diljem Hrvatske.