Na današnji dan 1971. godine u Parizu je umro Jim Morrison, američki pjevač i legendarni vođa Doorsa. Njegova glazbena karijera počinje tijekom studiranja na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu, kada upoznaje klavijaturista Raya Manzareka. Njih dvojica uskoro formiraju Doorse, a priključuju im se John Densmore na bubnjevima i Robbie Krieger na gitari.Tijekom svog kratkog djelovanja, od 1967. do 1971. godine, Doorsi su ostavili neizbrisiv trag izdavši šest albuma. U istom periodu, Morrison je objavio nekoliko knjiga poezije, dokumentaraca i kratkih filmova te prerastao u idola generacijama mladih diljem svijeta.

Jedan od onih koji su se zaljubili u njegov glazbeni izričaj je i akademski kipar Mladen Mikulin, koji nam je otkrio da je grupa i njezin frontmen imala neizbrisiv utjecaj na njegovo formiranje kao čovjeka i umjetnika.

„Od svog prijatelja 1979. godine povoljno sam kupio stare gramofonske ploče, a među njima su bili i albumi Doorsa. Na prvo slušanje nisu mi legli, bilo mi je to previše komplicirano. No, uskoro se i moj život zakomplicirao. Našao sam se u teškom materijalnoj situaciji, što je utjecalo i na moje duševno stanje. Sve se promijenilo kad sam jednu večer došao umoran i mokar s posla te si pustio njihovu ploču. Tada sam shvatio da su Doorsi esencija rock’n’rolla u umjetničkom i duhovnom smislu. Natjerali su me da preispitam svoj umjetnički pristup i počnem raditi sve ozbiljnija kiparska djela“, otkrio nam je Mikulin.

Morrison je 1971. pokopan na groblju Père-Lachaise u Parizu, uz Molièrea, Abelarda, Prousta, Chopina, Oscara Wildea i Maxa Ernsta, a deset godina poslije turopoljski kipar izradio je i postavio na grob mramornu bistu svoga glazbenog idola.

„U časopisu ‘Džuboks’, koji je tada bio jako čitan, vidio sam fotografiju zapuštenog groba. Upitao sam se, je li moguće da jedan tako značajan čovjek u svjetskoj kulturi nema dostojno uređen grob. Kontaktirao sam upravu groblja i sva su se vrata otvorila, iako sam tek namjeravao upisati akademiju“, objasnio nam je Mikulin.

Ova bista ukradena je 1988. godine u noći kad je François Mitterrand drugi put izabran za francuskog predsjednika. Naime, lopovi su iskoristile zauzetost sigurnosnih službi situacijom u državi i ukrali skulpturu s groblja okruženog trometarskim zidom. Ono što je interesantno, bila je teška oko 138 kilograma i nije se mogla samo tako iznijeti.
No, zaljubljenik u umjetničku ostavštinu poznatog američkog pjevača ponudio je novo i sigurnije rješenje nadgrobnog spomenika.

„Posmrtna maska ima promjer 40 centimetara i napravljena je u bronci. Glavna joj je karakteristika što na promatrače djeluje smirujuće“, rekao nam je naš sugovornik.

Nažalost, Turopoljac ovaj put nije naišao na otvorena vrata. Na put mu je stala birokracija i dok se ona ne riješi brončani odljev mjesto na groblju Père-Lachaise, ležat će u ateljeu u Vukovini.