Integrirani javni prijevoz je budućnost, od njega ne odustajemo, no nama treba alternativno, kratkoročno rješenje, koje će odmah riješiti problem lošeg javnog prijevoza na području naših općina i gradova – jedan je od zaključaka današnjega sastanka predstavnika općina Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Zagorska Sela i grada Klanjca sa županima Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, Stjepanom Kožićem i Željkom Kolarom te državnim tajnikom u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marinom Strmotom. Sa sastanka je poručeno da se država jasno treba odrediti trebaju li Hrvatskoj ruralna područja.

„Javni prijevoz u Zagrebačkoj županiji izuzetno je loš! Bez uspostave integriranoga prijevoza on se neće moći značajnije poboljšati, no razvoj ovoga projekta, kojega sam inicirao još 2001. godine, ne odvija se dinamikom kakvu bismo u Zagrebačkoj županiji željeli. To sve jednostavno ide presporo“, rekao je župan Kožić, dodavši da se problematika javnoga prijevoza ne može riješiti na nivou općina, gradova i županija, nego u to mora biti uključena i država.

Predstavnici općina i grada Klanjca svjesni su da javni prijevoz treba sufinancirati i od toga ‘ne bježe’, ali traže mogućnosti da se on osjetno poboljša i utvrdi njegov realni trošak. Također, jedan od zaključaka sastanka je i inicijativa prisutnih lokalnih čelnika da se ispita mogućnost ponovnog objedinjavanja javnog linijskog i školskog prijevoz. Dogovoreno je i skoro održavanje novog sastanka (već četvrtog u nizu u samo nekoliko mjeseci) na kojega će biti pozvati i predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, ministarstva bez kojega, svjesni su lokalni čelnici, nema konačnoga rješenja.

Sastanku je prisustvovao i direktor trgovačkog društva Integrirani promet zagrebačkog područja Damir Kapuđija, koji je govorio o dosadašnjim aktivnostima na uspostavi integriranoga javnog prijevoza na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije i uvođenju jedinstvene tarifne unije. Rekao je kako je prva faza izrade Master plana prometnog sustava, u kojoj se analizira postojeće stanje u završnoj fazi, nakon čega slijedi i druga faza „koja će kreirati scenarij razvoja prometnog sustava na ovome području“. Tek nakon toga za realizaciju projekta integriranoga javnog prijevoza, odnosno infrastrukturne radove, bit će ‘otvoreni’ EU fondovi. Planirano je da druga faza Master plana bude izrađena u 2019. godini.

Na sastanku se govorilo i o mogućoj revitalizaciji stare kumrovečke pruge od Savskog Marofa do Kumrovca, koja dijelom prolazi i teritorijem susjedne Slovenije. Župan Kolar je podsjetio da je upravo željeznica okosnica integriranoga javnog prijevoza, oko koje se stvara mreža autobusnog prijevoza, no da revitalizacija ove pruge prije svega ovisi o tome kada će Hrvatska ući u Schengenski prostor.

„S javnim prijevozom sve je više problema kako se udaljavamo od Zagreba, stoga treba inzistirati da željeznička pruga u dolini rijeke Sutle bude strateški investicijski projekt RH“, rekao je Kolar.

Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije, rekao je da se u RH ne zna koliko se ukupno novca izdvaja za sufinanciranje javnoga prijevoza, no da primjeri Europske unije pokazuju da javni prijevoz, koji se odvija na tržišnim osnovama, košta i da bez visoke razine sufinanciranja njega jednostavno nema. Dodao je i da županije ne određuju i ne mogu utjecati na cijenu prijevozne karte te broj linija u javnom prijevozu, ali su temeljem zakona dužne izdati dozvolu za obavljanje linijskoga prijevoza na svome području.

Državni tajnik Marin Strmota rekao je da se prijevoznici vode logikom ekonomske isplativosti zbog čega dolazi do „gašenja“ pojedinih linija, no da se mora voditi računa da Hrvatska izumire i iseljava. „Imate punu potporu, bit ću glas razuma i struke“, dodao je Strmota, inače demograf po struci.

Na sastanku se također čulo da su autobusni prijevoznici pojedinim općinama već najavili poskupljenje javnoga prijevoza od veljače ove godine, a što za jedinice lokalne samouprave znači i povećanje iznosa namijenjenog subvencioniranju učeničkih i umirovljeničkih karata.