Od jedne male i simpatične visokoobrazovne ustanove, Veleučilište Velika Gorica u posljednjih se desetljeće i pol pretvorilo u ozbiljnu i uglednu instituciju. Vidljivo je to već i golim oko, jer sve vezano za VVG ima sve impresivnije vizualne konture, izgleda puno ljepše i raskošnije, ali naravno da je puno važnije ono što se događa unutar svih tih lijepih zidova, u uređenim prostorima.

A događa se puno dobrih stvari. Školuje se kvalitetan kadar, studij iz godine u godinu postaje sve kvalitetniji, a sve su jače i međunarodne veze. Kao, recimo, ona koju VVG ostvaruje u okviru mreže CONRIS, u kojoj je dvadesetak europskih sveučilišta. Dvaput godišnje se nalaze na zajedničkim sastancima, a ovoga puta domaćin je upravo naše Veleučilište.

– Ovo je redovni sastanak europske mreže CONRIS, koja okuplja sveučilišta i fakultete koji se bave kriznim menadžmentom, sigurnošću, zaštitom… Mi smo punopravni član te mreže, koja je pod pokroviteljstvom Europske komisije, unutar koje postoji znanstveni centar za upravljanje rizicima od katastrofa. U okviru tog centra mi vodimo obuku i treninge za studente, a zajedno sa svim drugim fakultetima razvijamo i kurikulum za krizni menadžment. Svaka zemlja ima svoje probleme u smislu kriza. Primjerice, Nizozemska ima poplave, mi požare, Talijani potrese… Baš zato svi zajedno radimo na programu, što bi studenti trebali učiti, koje kompetencije imati za rješavanje ovakvih kriznih situacija – kaže nam Željko Dobrović, pročelnik studija Krizni menadžment na VVG-u.

Važnost ovakvih skupova, na kojima se razmijenjuju znanja i iskustva, iznimno je velika u akademskom svijetu.

– Da, velika je stvar što možemo sudjelovati na ovakvim razgovorima, razmijenjivati iskustva u stručnom smislu, ali i kroz razlike u nastavnim procesima. Zanimljivo je koliko su to različiti pristupi, a za nas je iznimno važno što smo dio svega toga. Studenti prolaze kroz različite pristupe obrazovanju i to je za njih vrlo važno. Nastava kod nas i, recimo, u Nizozemskoj, nije ista. Ne može se tu govoriti koja je bolja ili lošija, ali definitivno je pristup drugačiji – ističe Dobrović.

Između ostalih, na sastanku je sudjelovao i Kaci Bourdache, koji je u Veliku Goricu došao iz Finske.

– Na ovakvim sastancima poboljšavamo partnerske veze između nas, ali i organiziramo naše aktivnosti. Najaktualnija je Ljetna škola, u kojoj mogu sudjelovati sva sveučilišta. Okupljamo se otprilike svakih devet mjeseci i na jednome mjestu skupljamo ideje i planove za razdoblje pred nama – kazao je Bourdache.

Cijela priča krenula je iz Austrije, iz Beča, od čovjeka koji se zove Martin Langer. I on je u Velikoj Gorici, s vrlo pozitivnim dojmovima o gradu, ali i Veleučilištu.

– U jednu ruku, čujemo različita iskustva iz cijele Europe, a u drugu se susretnemo s inovacijama i novim idejama. Razgovaramo o svemu tome, dijelimo znanja i vještine, kako bismo na koncu dobili sigurniji svijet oko nas – rekao je Langer i dodao:

– Sveučilište u Velikoj Gorici je novo i mlado, impresivno je znati da djeluje od 2003., a već je uključeno u toliko europskih projekata. Respekt! Sviđa mi se i grad, prošetao sam malo i ostale su mi sjajne impresije. Uvijek volim dobiti dojam o državi koju sam posjetio, a to sam učinio i ovdje.

Druženje stručnjaka za krizni menadžment završit će u petak, ali već sad se zna da će cijela Europa ponovno doći u Hrvatsku 2022. godine.

– Tad ćemo mi biti domaćini Ljetne škole, u koju studenti iz cijele Europe dolaze na tjedan dana i sudjeluju u programu obuke za krizni menadžment, ovisno o tome koja se kriza u tom trenutku analizira – kaže pročelnik Dobrović pa zaključuje:

– Velika je korist za naše Veleučilište biti član ove komisije, budući da smo time povezani s Europskom komisijom, što je iznimno važno.