Sedam puta Gorica je igrala protiv Dinama u službenim utakmicama, sedam puta izgubila. Bila je i opasno blizu pod trenerom Jakirovićem, u više navrata, ali nekako je uvijek ostajala kratkih rukava. A u prvoj prijateljskoj Gorica je – pobijedila! Je, utakmica je samo prijateljska, ništa drugo, rezultat nije presudan, ali opet… Lijepo je! Baš lijepo.

Igralo se nešto manje od stotinu minuta, po dogovoru trenera, kako bi što više igrača dobilo što više minuta, a sastavi su bili kombinirani. Gorica bez Lovrića, Čanađije, Špikića i Periše, Dinamo također bez jednog dijela prvotimaca, ali na kraju se pamti samo konačni dojam. A on kaže da je ova Gorica – jako, jako dobra! OK, nije prijateljska utakmica idealno mjerilo, no definitivno je jako dobar pokazatelj. U ovom slučaju pokazuje da taj litavski strateg Valdas Dambrauskas ima ideju i viziju, da zna kakvu Goricu želi, a na prvi dojam djeluje da su i igrači shvatili poantu…

Krenuo je trener Gorice na Maksimiru s tribine, iz boljega kuta želio je vidjeti kako će to izgledati u prvom poluvremenu, a na teren je za početak poslao ovu postavu: Kahlina – Musa, Steenvoorden, Krizmanić, Čabraja – Kalik, Babec – Hamad, Suk, Dvorneković – Ndiaye. S druge strane bili su oni koji nisu imali veliku minutažu dan prije protiv Osijeka, među njima i Petković, Leovac, Moro, Majer, Ivanušec, Moharrami, Hajrović, Marin…

Prva prilika na utakmici bila je Dinamova, i to stopostotna, jer Bruno Petković je sam išao na Kahlinu, zaobišao ga, a onda se – spotaknuo. Bilo je to nakon šest minuta igre, a u desetoj je sjajnu priliku složila Gorica. Hamad je naišao s desne strane, vratio za Suka, no on je loptu poslao preko gola, iz vrlo, vrlo izgledne pozicije. Međutim, gol je prvi zabio Dinamo… Igrala se 20. minuta kad je Dinamo dobio jedan slobodan udarac na idealnoj poziciji za ljevaka, a takvog “modri” imaju u liku Lovre Majera. Lijepo je plavokosi veznjak prebacio zid i zatresao mrežu za vodstvo domaćina.

Uzvratila je Gorica još jednom lijepom prilikom, ovoga puta Cherif Ndiaye je imao loptu na glavi na vrhu peterca, no pobjegla je preko čela. Stisnuo je Dinamo nakon toga, napravio određeni pritisak, no Gorica se s time nosila bez većih problema. A nakon svega i – izjednačila. U tijeku je bila 39. minuta, kapetan Kahlina je poslao dugu loptu i “u trepavicu” pogodio Čabraju, duboko u protivničkoj polovici. On je odmah proslijedio do Dvornekovića, koji je vratio u sredinu za Joeya Suka i za izjednačenje, 1-1!

Goričani su odigrali čvrstu, borbenu i vrlo kvalitetnu utakmicu u Maksimiru… Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

I nakon predaha na teren su se vratile identične postave, a u prvih 15 minuta nastavka gazda je na njemu bila – Gorica! Prvo je u 51. minuti Dvorneković nadmudrio Moharramija i sudac Pajač je pokazao na bijelu točku. Loptu je uzeo Cherif Ndiaye, pucao je Senegalac nisko i samo solidno, a golman Dinama Josipović obranio je to odlično. I prilika za vodstvo je propala. Srećom, samo u toj situaciji…

Nastavila je Gorica lijepo kombinirati, nametati se Dinamu, a najljepša kombinacija utakmice dogodila se u 61. minuti, taman prije nego što će masovno ući društvo s klupe. Nekoliko je igrača sudjelovalo u “tika-taka akciji” koja je počela na centru, otišla lijevo, a završila Hamadovom asistencijom i snažnim udarcem Cherifa Ndiayea s vrha šesnaesterca. Gorica vodi na Maksimiru, i to zasluženo!

Nepunu minutu kasnije iz igre su izašli Steenvoorden, Krizmanić, Suk, Hamad, Ndiaye, ušli Jovičić, Ćelić, Šroler, Golubickas i Mudrinski, a malo kasnije na predah su mogli i Dvorneković i Kalik, koji su mjesta prepustili Gadži i Maslowskom. Mijenjao je i Dinamo, dodatno podmladio momčad, a u takvom odnosu snaga slijedio je nastavak nogometnog uživanja. U igri Gorice, u ideji koja definitivno postoji, u govoru tijela igrača u crnom… I zato čak nikoga nije ni iznenadilo kad je Gorica povela i 3-1!

Igrala se 79. minuta kad je krenula još jedna tečna i lijepa akcija, koji trenutak nakon što je Martin Šroler opasno zagrijao rukavice Dinamova mladog golmana… Završila je ta akcija na desnoj strani šesanesterca, kod Ognjena Mudrinskog, koji je dao povratno za Litavca Pauliusa Golubickasa, a on je spretno proslijedio u mrežu. Prijateljska je utakmica, sve u redu, ali zaista je lijepo bilo vidjeti rezultat na Maksimiru: Dinamo 1, Gorica 3!

Krenuo je mlađahni Dinamo svim silama po popravljanje dojma nakon toga, a rezultati tog truda pojavili su se već u 83. minuti, vrlo brzo… Povukao je Dinamo jednu polukontru, a cijelu priču je golom za 3-2 završio Mario Ćuže. Značilo je to da će neizvjesnost još potrajati, budući da se igralu u ovom produženom izdanju.

Nastavio je Dinamo napadati sve do kraja, više držati loptu u nogama, no ne može se baš reći da je imao prave, izrazite šanse. Organizirano se Gorica branila, pokušavala i izaći u protunapad, ali zapravo je u ofenzivnom smislu do kraja utakmice malo toga napravila. Uostalom, zabiti tri gola na Maksimiru, uz to promašiti i penal, ali i složiti još nekoliko lijepih situacija, itekako je zadovoljavajući učinak…

Sad je pred Goričanima, osokoljenima i ohrabrenima, još jedan trening jakih, zahtjevnih treninga, a u subotu će se igrati dva puta po 90 minuta. Protivnik će biti Varaždin, jedna postava igrat će od 15 sati, a druga od 17. Poslužit će to i kao svojevrsna “generalka” za start nastavka prvenstva, koji će uslijediti dan poslije.