U utorak 19. travnja u 20 sati na Drugome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 2) na rasporedu je dokumentarna serija Priča o Egiptu. Svakoga će utorka donositi priču o najvećoj svjetskoj civilizaciji koja je trajala više od pet tisuća godina i u velikoj mjeri utjecala na sve ostale civilizacije. Gledatelji će vidjeti spektakularna mjesta na kojima su nastajale legende, vidjet će društvo u stalnome razvoju, društvo izumitelja, junaka i junakinja, zločinaca, obrtnika i začetnika.

Profesorica Joann Fletcher u ovoj četverodijelnoj BBC-jevoj seriji otkriva najsvjetlije, ali i najmračnije trenutke u povijesti te civilizacije. Gledatelji će prvo doznati o počecima stvaranja Egipta, kad se, natjerana klimatskim promjenama, šačica pustinjskih nomada naselila uz obale Nila. Kako je raslo i razvijalo se, njihovo je društvo postajalo sve organiziranije. Sastavljene su prve vlade te nastalo pismo, posebna vjera i porezni sustav. Vrhunac su svega bile neke od najvećih tvorevina drevnoga svijeta – piramide u Gizi, hram u Karnaku, blago faraona Tutankamona. Zahvaljujući razvoju pisma budućim su naraštajima ostavili brojne zapise o svojemu svakodnevnom životu i postignućima, od vojnih manevara do poligamije.

Cijela je burna povijest drevnoga Egipta obilježena raznim previranjima pa je to istodobno i priča o suši i gladi, građanskim ratovima, bezobzirnim političarima, osvajanjima i okrutnim ubojstvima. Profesorica Joann Fletcher  podastire mnoštvo pouzdanih dokaza koji bacaju novo svjetlo na neke od najvažnijih događaja u egipatskoj povijesti – od gradnje piramida do ukopa kralja Tutankamona. Pritom objašnjava kako se ti pojedinačni događaji uklapaju u veću sliku: kako je gradnja piramida dovela do bankrota države koja se potom podijelila, kako je jedan ratni vođa pobijedio sve svoje suparnike i ponovno ujedinio državu, što je dovelo do nikad nadmašenog procvata novoga egipatskog kraljevstva, kako su veliki faraoni griješili i ostavljali zemlju na milost i nemilost strancima te kako se ta nekoć moćna država prometnula u žitnicu svojih osvajača.

Profesorica Fletcher oživljava drevne Egipćane i njihovu povijest kako samo ona to može. Na kraju nam otkriva kako je i zašto tisućljetna povijest egipatskoga društva prožeta stalnim usponima i padovima.

U prvome od četiriju nastavaka profesorica Joann Fletcher istražuje početke nastanka egipatske civilizacije te kako su se u samo nekoliko stoljeća uspjeli razviti od primitivnih poljodjelaca u graditelje piramida. Svoje istraživanje započinje u Qurti u Gornjemu Egiptu vraćajući se gotovo 20 000 godina u prošlost. Ondje nalazi najstarije rezbarije u kamenu ikad otkrivene u Sjevernoj Africi, djela nomadskih lovaca. U Asuanu razgleda jedno od najstarijih naselja u dolini rijeke Nil kako bi pronašla tragove rane egipatske civilizacije. Zatim otkriva još nešto po čemu je Egipat prvi u svijetu – prvi tekst u kojemu su zapisani podaci nužni za izračun poreza. Taj zapis ujedno označuje i početke birokracije nužne za podizanje piramida.

Nakon toga pokazat će kako su grobnice kraljeva s vremenom postajale sve veće i veće. Zatim odlazi u Sakaru u kojoj se nalazi prva egipatska piramida, jedna od prvih kamenih građevina na svijetu. Na svojemu putovanju “susreće” neke od poznatih likova iz egipatske povijesti poput Imhotepa, kraljevskog graditelja, koji se uzdigao tako visoko da su ga obožavali kao božanstvo. Na koncu svojega putovanja profesorica Fletcher stiže do piramida u Gizi.

Ondje prvi put ugleda radničko naselje izgrađeno za potrebe graditelje piramide. Zatim odlazi u unutrašnjost najveće među svim građevinama – Velike (Keopsove) piramide. Ondje objašnjava kako je u tim trenucima Egipat bio na svojemu vrhuncu, savršeno društvo koje gradi jedno od najvećih čuda staroga svijeta, ali društvo koje se nije moglo održati i koje je već srljalo u propast.