Dubrovnik u plamenu, studeni 1991. Pavo Urban, ilustracija

„Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.“

Hrvatski povijesni muzej

30.3.2017.- 29.10.2017.

Povodom osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, prvog takve vrste u Republici Hrvatskoj, i na temelju višegodišnje stručne suradnje, u Hrvatskom povijesnom muzeju otvorena je pokretna gostujuća izložba „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“.

Za predstavljanje zagrebačkoj publici ciljano je odabrano upravo ovo vrijeme, budući da se svibnju ove godine navršava 25. obljetnica iznimno napadne operacije Hrvatske vojske u 1992. godini, kojom je u potpunosti oslobođen hrvatski jug. Ujedno će se ove godine navršiti i puno desetljeće od pokretanja postupka osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik.

Naime, nastojeći sačuvati za budućnost povijesno pamćenje na Domovinski rat, Grad Dubrovnik je 2007. godine usvojio Projekt osnivanja Muzeja Domovinskog rata s idejnim rješenjem koncepcije stalnog muzejskog postava, autora Varine Jurice Turk i Miša Đuraša, te donio odluku o njegovu smještaju u prostore tvrđave Imperijal na Srđu – simbolu herojske obrane Grada 1991. godine. U sklopu pripremnih radova na budućem stalnom postavu, isti autori priredili su tematsku izložbu “Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.”, koja je otvorena na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza 2008. godine.

Njezinu je realizaciju omogućio sustavan višegodišnji rad na prikupljanju, zaštiti, obradi i prezentaciji muzejske građe koja svjedoči o ovom iznimno važnom razdoblju novije dubrovačke i hrvatske povijesti. Na taj način obogaćene su sve muzejske zbirke koje su postale nezaobilazno vrelo podataka za sve koji se žele baviti stručnim i znanstvenim proučavanjem Domovinskog rata.

Posebnu važnost imalo je prikupljanje muzejske građe koje je voditeljica projekta Muzeja Domovinskog rata Varina Jurica Turk, uz suradnju s Udrugom ZNG-e Dubrovnik 1991. i istaknutim dubrovačkim braniteljima, provela tijekom prve polovice 2008. godine. Dobro osmišljenom akcijom prikupljena je i obrađena, te na taj način sačuvana od uništenja i zaborava, značajna muzejska građa koju je sačinjavalo više tisuća izvornih ratnih fotografija i negativa, stotine sati snimljenog izvornog video materijala, predmeta i dokumenata.

Vrijednost projekta prepoznalo je i Hrvatsko muzejsko društvo, koje je Varini Jurici Turk dodijelilo posebno priznanje za 2008. godinu. Tim je činom i hrvatska muzejska struka  još jednom izrazila zahvalnost svim dubrovačkim braniteljima i građanima za izniman doprinos koji je Grad dao u stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

U međuvremenu je nastavljen kontinuirani rad na obogaćivanju muzejskih zbirki i sada već stalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.” novim sadržajima, premda još uvijek nije otpočela planirana obnova tvrđave Imperijal. Uz potporu Ministarstva kulture RH realizirane su programske izložbe: “163. brigada HV” (2008.), “Stradanje stanovništva, civilnih objekata i spomenika kulture na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.” (2009.), “Grad – to ste Vi: Razvoj oružanih snaga RH na dubrovačkom području u Domovinskom ratu“ (2010.), „Dani pobjede – oslobađanje hrvatskog juga 1992.“ (2012.), te „Donacije – temelj Muzeja Domovinskog rata“ (2014). U sklopu muzejskog projekta „Hrvatska ratna fotografija“ pokrenutog 2013. godine, istraživačkim radom u foto-arhivu „Slobodne Dalmacije“ i darovanjem istaknutih hrvatskih i dubrovačkih ratnih fotoreportera, priređene su tri tematske izložbe, a Zbirka fotografija Muzeja uvećana za preko 4000 izvornih dokumentarnih snimaka iz Domovinskog rata.

Gostujuću izložbu “Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“, čine četiri kronološko–tematske cjeline:

1. Pripreme za obranu

U prvoj tematskoj cjelini prezentiran je tijek događanja na dubrovačkom području od prvih višestranačkih izbora i osamostaljenja Republike Hrvatske, priprema za obranu i osnivanja prvih oružanih postrojbi, do općeg srpsko–crnogorskog vojnog napada na Dubrovnik 1. listopada 1991.

1991. Srpsko–crnogorska agresija 1991.

U ovoj cjelini pratimo ratne operacije agresora, otpor malobrojnih i slabo naoružanih branitelja, organizaciju obrane, osnivanje postrojbi HV-a te svakodnevni život u ratnim uvjetima ispunjen stradanjima i žrtvama cjelokupnog stanovništva u potpunom višemjesečnom neprijateljskom okruženju. Posebno mjesto zauzima tijek uspješne herojske obrane Grada okončane vojnim i političkim porazom agresora, kojom su dubrovački branitelji i građani ispisali najsvjetlije stranice njegove bogate povijesti.

III. Dani pobjede – Oslobađanje hrvatskoga Juga 1992.

U trećoj cjelini prezentirana su događanja na dubrovačkom području od Sarajevskog primirja, potpisanog 3. siječnja 1992., međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i početka primjene Vanceova plana u veljači 1992., do konačnog oslobađanja privremeno okupiranih područja južne Hrvatske krajem listopada 1992. godine. Posebnim podtemama obrađena je pobjedonosno okončana operacija oslobađanja hrvatskog juga, kojom je HV izašla na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, kao i značajna događanja na dubrovačkom području u vrijeme VRO „Oluja“, koja je označila konačnu pobjedu nad agresorom u Domovinskom ratu.

1. Stradanja Dubrovnika u Domovinskom ratu

Četvrta tematska cjelina sadrži cjelovit prikaz stradanja stanovništva dubrovačkog područja tijekom Domovinskog rata s podatcima o poginulim i ranjenim dubrovačkim braniteljima i civilnim žrtvama, zatočenicima u srpsko–crnogorskim koncentracijskim logorima, prognanicima i izbjeglicama, pretrpljenoj ratnoj šteti na civilnim i gospodarskim objektima, te razaranjima i uništavanju kulturne baštine svjetske vrijednosti.

Na izložbi je u presnimcima i izvorniku predstavljeno više od 350 predmeta iz muzejskih zbirki te dokumentarni video–snimci iz vremena.

Vjerujemo kako je ovom izložbom učinjen značajan iskorak u zajedničkom nastojanju da Dubrovnik, grad povijesti, kulture i umjetnosti, u široj javnosti postane prepoznat i kao simbol herojstva i pobjede u Domovinskom ratu.

Žrtvom i stradanjem svojih branitelja i građana, nezapamćenim bezumnim agresorskim razaranjem njegove visokovrijedne kulturne baštine, Dubrovnik je Hrvatskoj donio prednost u međunarodnim odnosima i dao nemjerljiv doprinos njezinu međunarodnom priznanju. Stoga nam se ne čini pretjeranim ustvrditi kako su Vukovar i Dubrovnik svjetskoj javnosti najbolje svjedočili istinu o stvarnom karakteru agresora i agresije.

Novoosnovani Muzej Domovinskog rata Dubrovnik zasigurno će omogućiti sustavno stručno i znanstveno bavljenje Domovinskim ratom i promicanje stvarnih ljudskih vrijednosti koje su u njemu stvorene. Utvrđivanjem povijesnih činjenica i istine uspješno će se oduprijeti, u hrvatskom društvu snažno nazočnom, neprimjerenom odnosu prema ovom najvažnijem razdoblju naše povijesti.

O značaju Projekta najbolje svjedoči pokazani interes stručne i znanstvene javnosti, ostvarena sveobuhvatna suradnja s braniteljskim udrugama, građanima i srodnim ustanovama, kao i više od 500 tisuća domaćih i stranih posjetitelja koji su do danas razgledali izložbu.

Smještaj Muzeja u „in situ“ prostorima tvrđave Imperijal na Srđu, mjestu gdje su vođene presudne borbe s agresorom i gdje je Dubrovnik očuvao svoju slobodu, u velikoj mjeri doprinio je stalnom porastu broja godišnjih posjeta. Tako je u 2016. zabilježen rekordan broj od 63 tisuće stranih i 12 tisuća domaćih posjetitelja.

 

Varina Jurica Turk, v.d. ravnatelja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik