„Daj vidi ovo! Arhiv škrleta iz 2012. kojih ima samo 800 boca!“ ushićeno govori Tomislav Voštinić Klasnić i odlazi do drvene komode gdje je stajala jedna od njih osamsto. Pruža mi ju u ruke i pokazuje etiketu gdje je djedovim rukopisom ispisana povijest najstarijih nasada škrleta koji su u njegovom posjedu. „Dizajneri su mi iskopirali rukopis mog dede i napravili smo etiketu koja se otvara kao knjiga, a zapečaćena je mojim otiskom prsta pa svaka ima neki osobni „touch“! ponovno je oduzima iz mojih ruku i s ponosom gleda jednu od svojih ljepotica. Osim arhive, vinarija Voštinić – Klasnić radi još pet stilski različitih škrleta: bazni (mirni) iz rane berbe, zatim Škrlet oranž, Mecena, Pjenušac i njegov osobni favorit Unikat.

„Radi se o vinu kojim sam pobijedio i sebe i sustav jer su mi govorili kako je od škrleta nemoguće napraviti predikatno vino, ali moguće je. Za Unikat idemo u kasniju berbu i sjećam se jedne scene kad smo bili u vinogradu i mjesec je taman izlazio, a cijela vizura vinograda i neba imala je neku žarku crvenu nijansu i kad smo radili etikete odlučio sam da taj prizor opisuje sadržaj u boci. Isto tako, jako je aromatično. Recimo, kad radim degustacije znam noktima zagrebati vinogradarsku breskvu i pustiti malo soka i dati gostima da pomirišu, a zatim i vino. Reakcije su uglavnom iznenađenje kako se radi o istoj aromi.“ objašnjava nam Tomislav.

 Njihova godišnja proizvodnja je oko 23 000 boca godišnje i ne misle povećavati količine. Rijetko ćete ih naći u supermarketima, ali to im nije niti cilj, već ih radije potražite u malim specijaliziranim prodavaonicama ili wine barovima i restoranima. Njegov škrlet iz 2017. baš je prije nekoliko dana bio poslužen i na svečanom ručku u Esplanadi kineskom premijeru i njegovoj delegaciji.

Inače, Tomislav je samo jedan od osam vinara koji su se udružili i odlučili svog „ovneka žutog, ovneka slatkog, škrleta tustiog, škrteca ili najpoznatiji među sinonimima – škrlet, kao autohtonu sortu brendirati i pustiti glas o ovoj sorti velikog potencijala.

Naime, škrlet je doista unikatna sorta koja raste na području Moslavine i Pokuplja, a ima ga sve do Vukomeričkih gorica i nešto u dijelu Prigorja. Radi se o sorti otpornoj sorti na bolesti i vremenske neprilike, ali prilično ćudljivoj. Zbog neredovite rodnosti slabije je oplodnje i sklon osipanju cvata i rehuljanju grozda, pa je zbog toga preporučljivo pinciranje prije cvatnje čime se može povećati prinos 10 do 30% bez značajnog utjecaja na kakvoću. Zato ovdje nema prepisivanja.

Postoci alkohola uglavnom se kreću između 9 i 12%, a odlikuju ga prilično izražene kiseline u rasponu najčešće od 8 do 11 g/l. Proizvođači kao i potrošači slažu se kako se radi o svježem, aromatičnom vinu koje je savršeno pijuckati za vrućeg ljetnog dana na nekoj terasi iza laganog ručka ili večere. Ime potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah) jer bobice u svojoj punoj zrelosti dobiju crvenkaste mrljice koje podsjećaju na simptom šarlaha.

Nasadi škrleta prostiru se zasad na oko stotinu hektara, a inicijativa za njegovim brendiranjem kao i projekti postoje već 15 godina, ai intenzivno su u tu priču krenuli prije dvije-tri godine kad se osam vinara udružilo te povezalo s profesorima i stručnjacima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i enolozima da ga pozicioniraju na mjesto koje zaslužuje budući da se radi o sorti velikog potencijala.

Standardizacija vina Škrlet i izrada brend strategije oznake kvalitete vina Škrlet 

Izrada brend strategije podrazumijeva uvođenje oznake kvalitete vina Škrlet koje se provodi kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača Škrleta. Cilj je utvrditi preferencije potrošača i viziju proizvođača te definirati poželjnu stilistiku vina Škrlet za koje bi se dodjeljivala oznaka kvalitete Škrlet. Projekt je novčanom potporom pripomogla Zagrebačka županija.

Svjetski trendovi koji su naklonjeni kvalitetnim voćnim, svježim vinima idu u prilog škrletu budući da odgovara spomenutim karakteristikama. Ono što su u raznim studijama naišli kao negativne strane jest kako je „škrlet teško nabaviti“, 30% ispitanika nikad nije čulo za škrlet dok je 54% njih kušalo. Na testu podsjećanja i traženje ispitanika na „vizualizaciju toplog ljetnog dana i koje bi vino rado uživali nakon objeda; samo 2,8% ispitanika odabralo je škrlet. Ipak, situacija je bitno povoljnija kad se ponude određene sorte poput graševine, malvazije, škrleta pušipela i drugih, ispitanici u tom slučaju u znatno većem postotku se odlučuju upravo na škrlet. Iz čega slijedi kako ovu autohtonu sortu krasi pozitivan imidža, ali jednostavno nije dovoljno vidljiv na tržištu i u svijesti potrošača. Kao razlog tome, osim slabije poznatosti, ne ide u prilog da na tržištu uz i zaista dobre škrlete postoje i oni izuzetno loši, ali Udruga Škrlet Moslavina i tome je našla rješenje. Znak kvalitete bit će istaknut na svakoj boci koja zadovolji kriterije interne komisije te prođe slijepo kušanje u vidu markice „Škrlet Quality“, a više o tome rekao nam je mladi vinar Janko Kezele koji je ujedno i predsjednik Udruge.

„Znak kvalitete aplicirat ćemo na sva vina koja prođu komisiju što je i kruna cijelog projekta koji smo izradili s profesorima I enolozima. Vino će morati zadovoljiti određene kemijske kvalitete, nakon čega ide na našu internu komisiju i slijepo kušanje. Ocjenjivanjem i potvrdom ili odbijanjem odlučit ćemo da li određeno vino može nositi tu markicu. Nadamo se kako da će se kroz mjesec dana „verificirani“ škrleti naći u prodaji.“

Što se tiče samog simbola odlučili su se na postojeći koji simbolizira ujedno i viticu vinove loze, ali i rogove ovna budući da su se vinari već povezali s njim kroz desetak godina postojanja.

Njih osam moslavačkih vinara koji su redom: Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić udružilo se da svoju posebnost istaknu i približe vinoljupcima koji vole kušati nešto autohtono, jedinstveno, a opet pitko i ugodno. Prilična je rijetkost u Hrvatskoj da se glave udruže, godinama rade na zajedničkoj misiji tražeći savjetodavne usluge i sa znanstvenih institucija. Promislili su i o vizualu koji je urban, zanimljiv i svjež. Baš kao i njihovo vino. Upoznali smo ih sve i doista se radi o jednom zdravom okruženju i lijepoj priči koja zaslužuje biti ispričana. Stilske nijanse postoje među njima i to ih čini različitim jednim od drugih, a opet su jedinstveni u zajedničkom cilju – da se čuje i pije škrlet.

Ako ste u ovih 30% ljudi koje još nije čulo za ovu autohtonu sortu ili 46% onih koji ga nisu kušali (ili ste već poklonici spomenute sorte i vinara), sutra organiziraju party gdje ćete ih moći upoznati sve. Održat će se u Ivanić-Gradu na Malom trgu 13. travnja s početkom u 16h. Ulaznica je 80 kn, a podrazumijeva neograničenu degustaciju Škrleta gore spomenutih vinara iz Udruge Škrlet Moslavina. Za dobru atmosferu se brine DJ Pepi Jogarde, mladi ivanićki chef Dino Pavanić će pripremati zanimljivi finger food, a za najmlađe tu je i igraonica kako bi roditelji mogli uživati u Škrletu. Tom prilikom je sav željeznički promet prema i iz Ivanić-Grada po 40% nižim cijenama.