U petak 28. veljače točno u ponoć istječe rok za predaju potpisa HDZ-ovcima koji su najavili kandidature za vrh stranke – za mjesto predsjednika, zamjenika te za četiri potpredsjednička mjesta. Tim aktualnog šefa Andreja Plenkovića još je prošli tjedan najavio da su prikupili potrebne potpise, a u ponedjeljak su se oglasili i Plenkovićevi oponenti - Opcija za promjene - koja se proteklih dana više puta požalila na pritiske na terenu. Da su prikupili dovoljan broj potpisa za kandidature na unutarstranačkim izborima, novinarima je objavio Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik i kandidat za zamjenika šefa HDZ-a. Penava je pritom ponovio kako je tijekom skupljanja potpisa bilo opstrukcija te pritisaka na ljude koji ih podupiru.

- Treba povesti računa da to u budućnosti ne bude tako i da se članstvo ne dovodi pod pritisak - izjavio je Penava te dodao kako HDZ ne može imati 211.000 članova, nego da je ta brojka puno manja. Za primjer je naveo Opatovac, gdje se na popisu nalazi 70-80 članova HDZ-a, od kojih je, kako je naveo, 15 umrlo, a 20-ak članova se iselilo i tamo više ne živi.

- Tako dolazimo do brojke da od tih 211.000 članova realno ne možete računati ni na 100.000 stvarnih članova stranke, a vama ostaje norma koja je zadana na bazi od 211.000 članova - istaknuo je Penava.

Kandidati za predsjednika i zamjenika šefa HDZ-a, podsjetimo, trebaju prikupiti 5 posto potpisa od ukupnog broja članova (10.550), a kandidati za potpredsjednike tri posto (6330). No, Središnje izborno povjerenstvo 20. veljače poslalo je obavijest svim kandidatima da su 18. veljače ažurirali konačni popis članova HDZ-a koji imaju pravo sudjelovati na unutarstranačkim izborima u odnosu na podatke od 24. siječnja ove godine, te da je došlo do promjene u broju evidentiranih članova HDZ-a s biračkim pravom. Stoga je došlo do neznatnog smanjenja broja potrebnih potpisa potpore kandidaturama, pa tako kandidati za predsjednika i zamjenika trebaju skupiti 10.519 potpisa, a kandidati za potpredsjednika 6312 potpisa članova HDZ-a s biračkim pravom.

Nakon što kandidati predaju potpise, Središnje izborno povjerenstvo (SIP), na čijem je čelu Damir Sesvečan, ima rok da najkasnije u narednih 48 sati, dakle do 1. ožujka u ponoć, provjeri potpise, te utvrdi i objavi pravovaljane kandidature. Povjerenstvo, kako su nam rekli u HDZ-u, neće provjeravati sve potpise, nego njih jedan posto, a tek ako bi se u tom uzorku utvrdio veliki broj potpisa koji nisu ispravni, išlo bi se na detaljnu provjeru svih potpisa.

Nakon toga, od 2. do 15. ožujka, uslijedit će službena kampanja, s tim da kandidati imaju pravo na promidžbu i na sam dan izbora. Prvi rezultati izbora za predsjednika, zamjenika i potpredsjednike, koji se biraju po načelu jedan član - jedan glas, trebali bi biti poznati isti dan, u nedjelju 15. ožujka, nekoliko sati nakon zaključenja glasanja, a princip je takav da će općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva brojati glasove i slati rezultate u Središnje izborno povjerenstvo. Ako bude potrebe, drugi krug izbora održat će se 22. ožujka.

Unutarstranački izbori u HDZ-u, inače, prema odluci donesenoj na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća, počeli su se provoditi 7. veljače, i trajat će do 17. svibnja. Izborne skupštine u temeljnim HDZ-ovim organizacijama provode se od 21. veljače do 14. ožujka, u općinskim i gradskim organizacijama te u organizacijama HDZ-a gradskih četvrti od 16. ožujka do 18. travnja, dok će se u županijskim organizacijama HDZ-a i u gradskoj organizaciji HDZ-a Grada Zagreba provoditi od 20. travnja do 3. svibnja.

Izbori za predsjednike i potpredsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizacija HDZ-a, organizacija HDZ-a gradskih četvrti i gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba, održat će se 5. travnja, a mogući drugi krug 19. travnja. Što se tiče izbornih skupština u koordinacijama HDZ-a u inozemstvu, one bi se trebale održati od 1. travnja do 3. svibnja 2020. Izborni ciklus završava Saborom stranke 17. svibnja na kojem će se delegatskim principom birati još deset članova Predsjedništva te 40 članova Nacionalnog odbora, novog tijela, koje prema Statutu stranke, treba zamijeniti dosadašnji Središnji odbor i Nacionalno vijeće.

Vodstvo HDZ-a ovih je dana uznemirila inicijativa HONG – HDZ-ovci organizirano nadgledaju glasovanje koja na svojoj stranici objavljuje anonimne pritužbe vezane za unutarstranačke izbore. Tko stoji iza te inicijative, nije poznato, s obzirom na to da osnivači te stranice s kojima je RTL komunicirao nisu htjeli pred kamere zbog, kako su naveli, pritisaka i prijetnji, ali su istaknuli da su oni volonteri koji ulažu “svoje znanje, energiju, pa i novac, da bi izbore u HDZ-u učinili transparentnijima i poštenima”.

Naveli su i kako ne navijaju za bilo kojeg kandidata. Oko HONG-a su se odmah oglasili iz HDZ-a, pa je Središnje izborno povjerenstvo navelo kako ta inicijativa nema nikakve veze sa strankom, te da je njeno postupanje izvan Statuta HDZ-a. U Središnjem izbornom povjerenstvu također su nam rekli kako oni do sada nisu dobili nikakve pritužbe oko izbora.

A jedna od glavnih tema ovih dana među HDZ-ovcima upravo su pritisci i prijetnje na terenu. Iako izvori iz HDZ-a, bliski vodstvu, tvrde kako o tim pritiscima ništa ne znaju, o tome su u više navrata javno govorili kandidati za predsjednika i zamjenika iz Opcije za promjene, Miro Kovač i Ivan Penava. Na opstrukcije na terenu osvrnula se i glasnogovornica Opcije za promjene Silvana Oruč Ivoš, koja je kazala da su unatoč tim problemima uspjeli skupiti i više od potrebnog broja potpisa.

- Potpise smo skupljali kao tim, svi za sve i predat ćemo ih krajem tjedna. U početku je bilo teže jer je bilo zastrašivanja i pritisaka na članstvo, ali kada su iz vodstva stranke ustvrdili da pritisaka nema, to je na neki način revoltiralo članstvo koje se potom mobiliziralo i masovno nam počelo davati potpise - rekla je Oruč Ivoš. Kaže kako je u narednoj fazi važno osigurati promatrače.

- Samo kandidat za predsjednika ima pravo na promatrača, i to samo po jednog u izbornim povjerenstvima i na biračkim mjestima. A tek kad potvrdi kandidaturu za predsjednika, moći će dobiti i jednog člana u Središnjem izbornom povjerenstvu - komentirala je Oruč Ivoš.

Neki HDZ-ovci komentirali su nam kako je problem i broj biračkih mjesta. Ističu kako je biračkih mjesta u vrijeme kad su se kao jedini kandidati za šefa HDZ-a birali Andrej Plenković i Tomislav Karamarko, bilo puno više, nego sada kad je u igri više kandidata.

- Sada, osim Zagreba koji ima 17 i Splita koji ima dva biračka mjesta, svi ostali gradovi imaju po jedno. Mislim da je nekorektno da gradovi poput Zadra, Šibenika ili Velike Gorice imaju samo jedno biračko mjesto. Nisu svi naši članovi mobilni - komentirao je jedan HDZ-ovac, dodajući kako se mnogi članovi žale i zbog same procedure glasanja koja je sada zbog uvođenja glasanja po principu jedan član - jedan glas postala kompliciranija. Smatra kako bi se oko toga u budućnosti trebale uvesti promjene.