Brojnim svjetskim timovima koji su dosad izolirali koronavirus nedavno su se pridružili i hrvatski znanstvenici. U zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” izolirali su virus SARS-CoV-2, odnosno uzgojili ga u laboratorijskim uvjetima. - Uzgojili smo virus u laboratorijskim uvjetima iz brisa pacijenta koji je bio pozitivan na koronavirus. Osjećala sam se ponosno i sretno jer nisam mislila da će to ići baš tako lako - rekla nam je dr. Željka Mačak Šafranko, molekularna biologinja iz Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević”, koja je prva u Hrvatskoj izolirala koronavirus SARS-CoV-2.

Važan doprinos

Time su i naši znanstvenici dali važan doprinos sadašnjim i budućim istraživanjima našeg nevidljivog, ali lukavog neprijatelja koji je paralizirao cijeli svijet.

Dok su se na Silvestrovo 2019. godine ljudi diljem svijeta pripremali za doček Nove godine, neki su poznati svjetski mediji izvijestili o slučajevima teške upale pluća nepoznatog porijekla u kineskom gradu Wuhanu. Osam dana kasnije kineski znanstvenici otkrili su da je uzročnik tajanstvene bolesti, koja će kasnije dobiti ime Covid-19, novi koronavirus koga su upravo izolirali u laboratoriju. I dok velika većina ljudi novoj bolesti koja se međuljudskim kontaktom naglo širila u Wuhanu nije pridavala posebnu važnost, znanstvenici u Infektivnoj klinici “Dr. Fran Mihaljević” pozorno su pratili uznemirujuće vijesti iz Kine.

- U tim prvim tjednima od pojave novog koronavirusa shvatili smo da se moramo što bolje pripremiti za mogućnost pojave epidemije, iako nismo očekivali da će se bolest toliko raširiti. Dr. Ivan Christian Kurolt vrlo je brzo krenuo s pripremama oko uspostave dijagnostičkog postupka, a i ostalo osoblje u klinici ozbiljno se pripremalo za moguću epidemiju - prisjetila se dr. Mačak Šafranko prvih dana epidemije Covida-19 u Kini.

Iako su mnogi svjetski stručnjaci vjerovali da će se Covid-19 uglavnom zadržati u Kini, kao što se to dogodilo 2003. godine kad se u toj mnogoljudnoj zemlji pojavila nova bolest SARS (teški akutni respiratorni sindrom) uzrokovana sličnim koronavirusom, to se nažalost nije dogodilo. Virus SARS-CoV-2 “ušuljao” se još krajem siječnja u Europu, da bi u drugoj polovice veljače došlo do prave “eksplozije” bolesti u bogatoj talijanskoj pokrajini Lombardiji. Ubrzo su prvi slučajevi Covida dijagnosticirani i kod nas. Kako je broj slučajeva u Hrvatskoj počeo vrtoglavo rasti, Željka Mačak Šafranko i njezini kolege su radili po cijele dane jer je pred njima bila gomila uzoraka uzetih od ljudi na koje se sumnjalo da su zaraženi Covidom. Ipak, u našoj sugovornici prevladala je znanstvena znatiželja te je odlučila izolirati SARS-CoV-2.

Jednostavan postupak

- Postupak uzgoja virusa zapravo je vrlo jednostavan. Uzela sam bris nosa i nazofarinksa pacijenta pozitivnog na virus SARS-CoV-2 u posebno opremljenom laboratoriju biosigurnosne razine 3 (BSL3), koji je neophodan za rad s takvim patogenim virusima. Nanijela sam bris na stanice pogodne za rast virusa. Nakon pet dana skupila sam medij u kojemu su rasle stanice, te smo molekularnim testom dokazali da je replikacija virusa u stanicama bila uspješna - ispričala je dr. Mačak Šafranko. Izolirani virus naša sugovornica i njezini kolege poslali su u Njemačku 23. ožujka, dan nakon potresa koji je pogodio Zagreb.

- Nažalost, sve naše aktivnosti u vezi uzgoja ovog virusa tu su stale jer smo se morali posvetiti dijagnostici uzoraka pacijenata sa sumnjom na Covid-19. Mogućnost uzgoja virusa u vlastitom laboratoriju pruža nam priliku da proučavamo sam virus, njegove karakteristike, interakcije sa stanicama imunološkog sustava, ali i da testiramo spojeve koji imaju potencijalno antivirusno djelovanje. Vrlo je značajna mogućnost uspoređivanja genetske strukture virusa s genomom domaćina, njihovim kliničkim parametrima, kao i epidemiološkim podacima i kako bismo mogli predvidjeti daljnji tijek epidemije na određenom području - rekla je dr. Mačak Šafranko.

Kako su se mnogi ponadali da bi činjenica da smo izolirali virus u Hrvatskoj mogla dovesti do razvoja cjepiva i kod nas, upitala sam našu sugovornicu je li to realno.

- Naravno da je za razvoj cjepiva prvi korak uzgojiti virus u laboratoriju. Postoje razni pristupi i razvoju cjepiva od primjene živih, oslabljenih virusa, do modernih cjepiva koja se zasnivaju na molekuli virusnog RNK. Pitanje je koji će se pristup u konačnici pokazati najučinkovitijim u borbi protiv ovog novog koronavirusa. U Hrvatskoj sigurno postoje znanstveni timovi koji se mogu uključiti u razvoj nekog od tipova cjepiva - naglasila je dr. Mačak Šafranko.

Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Velikoj Gorici.

- Uvijek sam željela biti znanstvenica. Iako sam u osnovnoj školi mislila da ću se baviti astronomijom, kasnije me više zanimala fizika. No, u trećem razredu srednje škole sam čula za studij molekularne biologije i to mi je zvučalo jako zanimljivo pa sam odlučila to upisati - prisjetila se se dr. Mačak Šafranko.

Diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 2004. godine, a iduće godine zaposlila sam se na Institutu “Ruđer Bošković”. - Na Ruđeru sam izradila doktorsku disertaciju u Laboratoriju za mitohondrijsku bioenergetiku i dijabetes koji se tada zvao Laboratorij za reaktivne radikale. Na početku svog znanstvenog rada kratko sam radila na istraživanju virusa Herpes simpleks-2 i tijekom tog perioda sam zavoljela imunologiju i rad s virusima. Kako se moj status znanstvenog novaka na IRB-u bližio kraju, krenula sam tražiti novi posao. Kada sam vidjela natječaj za posao poslijedoktoranda na Klinici za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ koji bi trebao raditi istraživanja na hantavirusima, činilo mi se to zanimljivim, pa sam se odlučila prijaviti i dobila sam posao - ispričala je dr. Mačak Šafranko koja u Klinici za infektivne bolesti radi od srpnja 2016. godine. - Od 2018. godine radim kao poslijedoktorand na europskom projektu Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, čiji je glavni istraživač profesor Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci - dodala je dr. Mačak Šafranko.

Jači od korone

Prije koronavirusa Željka Mačak Šafranko istraživala je i druge opasne viruse.

- Inače u BSL3 laboratoriju radimo istraživanja na hantavirusima koji uzrokuju takozvanu mišju groznicu, čiji je pravi naziv hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom. Najčešće radimo s virusom Puumala koji je uzročnik više od 90 posto slučajeva mišje groznice u Hrvatskoj, međutim koristimo i patogeniji soj Dobrava, koji je nasreću kod nas znatno manje zastupljen. Raditi s opasnim virusima me nije strah. Koristimo zaštitnu opremu, respiratore, posebne ogrtače, koristimo dezinfekcijska sredstva, a sve što izađe iz laboratorija mora se izložiti temperaturi od 120 stupnjeva kroz 20 minuta. Sam laboratorij je u uvjetima podtlaka tako da je onemogućeno da iz njega izađu virusne čestice - pojasnila je dr. Mačak Šafranko.

Naposljetku, ispričala nam je i kako provodi svoje slobodno vrijeme.

- Živim u jednom selu u blizini Velike Gorice sa suprugom, djecom i tri psa. U vrijeme prije korone najviše slobodnog vremena sam provodila u trčanju i odlascima na trkačke utrke, pri čemu mi nije bilo bitno pobijediti druge, već biti bolja od same sebe. A osim rekreacije na utrkama je uvijek dobra zabava i posebno pozitivna atmosfera, pogotovo kada se radi utrkama humanitarnog karaktera. Naša klinika ima svoj ‘Zarazna bolnica running team’ koji je pod motom ‘Infected by running’ sudjelovao u prošlogodišnjoj utrci B2RUN u Zagrebu, ali i simbolično prisustvovao u virtualnoj utrci ‘Jači od korone’ ovoga travnja - zaključila je Željka Mačak Šafranko.