Vincent Van Gogh je za svog života prodao samo jednu sliku. Ta slika naziva Crveni vinogradi prodana je Anni Bock za 400 franaka – smiješno mala svota kad znamo da se u današnje vrijeme njegove slike prodaju za višemilijunske iznose, no tada je to Vincentu bila najveća svota novaca koju je u životu posjedovao.

Nije Van Gogh jedini umjetnik čija su djela za njegova života bila ismijavana, a on nazivan luđakom, no sigurno je to jedna od najtužnijih, a ujedno i najinspirativnijih priča. Naime, Vincent se za svog kratkog života okušao u mnogim zanimanjima, bio je prodavač umjetnina, učitelj i propovjednik prije nego što našao svoju pravu strast, a to je slikarstvo. No, gdje god da je radio i boravio, doživljavan je kao gubitnik, kao totalni “autsajder” i čudak (ako ne i luđak). U malom rudarskom mjestu Borinageu upoznao je strašnu bijedu rudara koji su radili u neljudskim uvjetima za mizernu plaću s kojom su jedva ili nikako prehranjivali obitelj. To se Vincenta toliko dojmilo i toliko pogodilo njegovu osjetljivu dušu da im je nosio hranu i deke dok je on gladan i smrznut spavao na podu najjadnije kolibe u selu. Bio je jedan od rijetke vrste propovjednika koji nisu pravili razlike između sebe i naroda što ga je na kraju i koštalo propovjedničke karijere jer je “blatio Crkvu” i usudio se drznuti u njenu tradiciju.

Vincent je bio krajnje osjetljivo biće i ta njegova osjetljivost donijela mu je puno patnje u svakom aspektu života, od ljubavi do rada, ali je zato nama donijela neprocjenjiva umjetnička djela koja su danas izložena u najvećim svjetskim muzejima. Što god je radio u životu, u to se dao potpuno, tako i u slikanje. Znao je slikati od zore do kasno u noć, zaboravljajući jesti i odmarati se, a to ga je na kraju i koštalo zdravlja, fizičkog i mentalnog. No, kako je primijetio Vincentov doktor Ray, “nijedan umjetnik zapravo i nije potpuno normalan, da jest, ne bi bio umjetnik. Vi ste preosjetljivi prema životu i prirodi i zato ih možete tumačiti nama ostalima. Međutim, ako ne budete pažljivi, ta će vas preosjetljivost odvući u propast.”

Jedini čovjek koji ga je potpuno razumio, podržavao, vjerovao u njega i volio najviše na svijetu bio je njegov brat Theo koji ga je i cijeli život financijski uzdržavao. Zahvaljujući njemu, Vincent je mogao stvarati svoja umjetnička remek-djela te je upoznao mnoge velike slikare u Parizu kao što su Toulouse-Lautrec, Seurat, Cezanne, Gauguin, Degas, Rosseau, Monet i dr. Dokaz njihove ljubavi i povezanosti nalazimo u više od 700 pisama koje su izmijenili tijekom života, te u činjenici da je Theo umro samo 6 mjeseci nakon što si je Vincent oduzeo život.

Vincent je nažalost imao jako težak, buran i kratak život tijekom kojeg nisu shvatili njegovu genijalnost, njegova žitna polja tako živa, njegove suncokrete koji i danas, nakon toliko godina, liječe patnju u ljudskim srcima i donosit će radost ljudima, stoljećima i stoljećima.

Irving Stone, autor ovog djela poznati je i vrstan pisca romansiranih biografija te su u njegovu bibliografiju uključeni naslovi posvećeni Jacku Londonu, Abrahamu Lincolnu, Charlesu Darwinu, Michelangelu, Sigmundu Freudu i drugima.

Pripremila: Anja Kaltnecker

Objava KNJIGA TJEDNA Žudnja za životom – Životopis Vincenta Van Gogha pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.