Prva je nedjelja došačća, ili adventa, početak vremena pripreme kroz četiri nedjelje za godišnju proslavu rođenja Isusa Krista. Ovo je vrijeme i pripreme za drugi, slavni Kristov dolazak. Ovo vrijeme se ubraja u jaka liturgijska vremena i pokorničkog je karaktera.

Na današnji dan, prvu nedjelju došašća, pali se prva svijeća na adventskom vijencu, prvi simbol da nam je Božić sve bliže. Simbolika paljenja svijeća na adventskom vijencu u katoličkoj vjeri predstavlja mnogo više od unošenja svjetla u dom.

Sam blagdanski vijenac simbol je pobjede koji se nosio od vremena Rimljana, a koji danas prikazuje simbol Isusove pobjede nad smrću i obećanu vječnost. Simboliku nosi čak i materijal od kojih se izrađuje pa tako oni stvoreni od prirodnih materijala, posebice borovih grančica, su također simbol vječnosti. Adventski vijenac često se postavlja na sredinu stola ili drugog vidljivog mjesta u domu. Ova pozicija simbolizira zajedništvo i iščekivanje u obitelji i zajednici.

Stara, ali i novija povijest

Prva je nedjelja došašća ona najbliža blagdanu sv. Andrije apostola koji se održava 30. studenoga. Završava 24. prosinca na Badnjak. U Katoličkoj Crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije, često iz Izaije i razmatra značaj Kristova utjelovljenja.

Međutim, povijest adventskog vijenca je zapravo jako ‘mlada’. Ovaj običaj ima svoje korijene u Njemačkoj u 19. stoljeću, a zatim se proširio na druge dijelove kršćanskog svijeta, uključujući i Hrvatsku. Tijekom tog vremena, luteranski pastor Johann Hinrich Wichern stvorio je adventski vijenac kako bi pomogao djeci da prebroje dane do Božića. Vijenac je uključivao 24 svijeće, jednu za svaki dan do Božića, i četiri veće svijeće za svaku nedjelju adventa. Svijeće su predstavljale svjetlo Krista koje ulazi u svijet tijekom adventa. Postavljanjem svijeća na vijenac svaki dan, djeca su mogla vizualno pratiti vrijeme do Božića, istovremeno razvijajući iščekivanje i radost tog blagdana.

Kroz vrijeme, broj svijeća na adventskom vijencu reduciran je na četiri kako bi bolje odražavao četiri tjedna adventa. Svaka od tih svijeća označava jednu od nedjelja adventa i simbolizira različite aspekte priprave za dolazak Isusa Krista – nade, ljubavi, radosti i mira.

Dakle, simbolika svijeća na adventskom vijencu je zanimljiva jer svaka ima svoje značenje. Prva svijeća koju ćemo zapaliti danas je postilica ili prorokova svijeća te simbolizira nadu i iščekivanje. Druga svijeća je pomirilica ili betlehemska i označava mir, a treća svijeća je pastirska te slavi radost i veselje. Četvrta svijeća je svijeća anđela i donosi ljubav.

Prvi tjedan adventa povezuje se tako s nadom i vjerom, neovisno o tome jesmo li vjernici ili nismo. Ne smijemo zaboraviti niti na vjeru u same sebe jer jedino to će nam omogućiti da ostvarimo svoje želje i snove.

Objava Simbolika i povijest adventskog vijenca: Zašto danas palimo prvu svijeću? pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.