Stara i Nova godina oduvijek su bile vremena kada ljudi na poseban način obilježavaju prijelaz iz jedne godine u drugu. Ovaj dan mnogima označava nove početke, nove mogućnosti, nova pravila ili neku potpuno novu priču. Nerijetko za Novu godinu ljudi rade popis stvari koje će promijeniti u svom životu, kako će se popraviti ili slično jer se na to stavlja velik pritisak. Međutim, istraživanja pokazuju kako stvaranje nerealnih listi na kraju godine može biti kontraproduktivno, posebice ako niste spremni raditi na ostvarivanju svojih ciljeva.

Ako se već odlučujete za izradu liste, pokušajte biti realni, krenite s malim stvarima i to korak po korak. Velikih stvari bi bilo najbolje uhvatiti se tek na proljeće, kada se čitava priroda budi, kada imamo više sunca i kada počinjemo biti mnogo spremniji na promjene. Neke kulture s razlogom upravo u tom periodu i slave ulazak u Novu godinu.

No, osim pisanja listi i želja za 2025. godinu, Stara godina uz sebe veže razne tradicije i praznovjerja. Ove noći, osim što su prilika za slavlje, odraz su duboko ukorijenjenih običaja, rituala i vjerovanja koja su se prenosila generacijama.

U nastavku donosimo neke tradicije i običaje u Hrvatskoj za Staru i Novu godinu.

Običaji u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su običaji za Staru i Novu godinu protkani narodnim vjerovanjima i simbolikom sreće, blagostanja i zaštite od nesreće. Evo nekoliko tradicionalnih praksi:

• Darivanje djece i ukućana: Na Silvestrovo, stariji su obično darivali djecu orasima, suhim voćem ili sitnim poklonima kako bi se osiguralo obilje u novoj godini
• Paljenje svijeća: U nekim dijelovima Hrvatske obitelj bi palila svijeće na stolovima tijekom blagdana kao simbol svjetlosti i nade u nadolazećoj godini
• Vatrometa i buka: Stvaranje buke, često pucanjem iz prangija ili vatrometom, imalo je svrhu otjerati zle duhove i osigurati sretnu godinu
• Hrana za blagostanje: Na novogodišnjem stolu trebala su se naći jela poput svinjetine, jer se vjerovalo da donosi napredak, dok perad nije bila požljna jer “kljuca unatrag” i simbolizira stagnaciju
• Prvi posjetitelj: Vjerovalo se da osoba koja prva zakorači u kuću u Novoj godini donosi sreću ili nesreću, ovisno o tome tko je i kakve je energije

Europski običaji i vjerovanja

Diljem Europe postoje raznoliki običaji vezani uz prijelaz godine, ali mnogi dijele sličnu simboliku:

• Njemačka: Nijemci vjeruju u “Bleigießen” – izlijevanje rastopljenog olova u hladnu vodu. Oblik nastale figure interpretira se kao predskazanje za budućnost
• Italija: U mnogim talijanskim gradovima tradicionalno se baca staro posuđe ili predmeti kroz prozor kao simbol otpuštanja stare energije i stvaranja prostora za novo
• Španjolska: U ponoć se jede dvanaest bobica grožđa, svaka za po jednu sekundu dočeka i jednu želju u novoj godini
• Škotska: Tradicija “first footing” nalaže da prvi posjetitelj nakon ponoći donese darove poput ugljena, viskija ili kruha, čime simbolično unosi toplinu, veselje i hranu u kuću

Nova godina od davnina je bila povezana s raznim praznovjerjima, mnogima motiviranim željom za srećom i zaštitom. Ovo su samo neka od vjerovanja:

• Odjeća: Smatra se da nošenje crvene odjeće ili donjeg rublja na Novu godinu donosi sreću, ljubav i strast
• Novac: Novac u džepu tijekom prijelaza godine simbolizira financijsko blagostanje. U nekim krajevima stavljalo se zlatni novčić ispod tanjura na blagdanskom stolu
• Radnje na Novu godinu: U mnogim zemljama vjeruje se da ono što radite na Novu godinu odražava kakva će biti cijela godina. Stoga se preporučuje izbjegavati svađe i negativnost
• Zalihe hrane: Smatralo se lošim znakom ako na kraju godine kuća ostane bez hrane ili pića, jer bi to označilo oskudicu u nadolazećoj godini

Dok neki drže do tradicije, drugi u njih unose moderni duh, ali zajedničko svima jest želja da nova godina donese zdravlje, ljubav, sreću i mir. Bez obzira na to što radili na prijelazu godine, najvažnije je provesti ga u dobrom društvu, s osmijehom i pozitivnim mislima. Sretna vam Stara i Nova godina!

Objava Običaji za Staru i Novu godinu u Hrvatskoj: Tradicije i praznovjerja pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.