Prijava

Vaša prijava

Čigre se vraćaju na Savu! Obnovljena platforma za gniježđenje na Siromaji, nova postavljena na Rakitju

[]

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije obnovila je platformu za gniježđenje čigri na jezeru Siromaja 2 u Rugvici. Javna ustanova Priroda Grada Zagreba postavila je novu platformu na Rakitju. I što je najvažnije, nakon što ih je 2023. godine pogodila ptičja gripa, crvenokljune čigre vraćaju se u značajnom broju na gnijezdilišta uz Savu!

Da nije otočića na šljunčarama i umjetnih platformi, crvenokljune čigre (Sterna hirundo) danas na Savi više ne bi bilo. Prije više od deset godina posljednji put zabilježeno gniježđenje čigri u prirodnom okružju na  Savi, a u Sloveniji se to zadnji put dogodilo 1979. godine. Zadnja mala čigra Sternula albifrons na Savi je u Hrvatskoj zabilježena 2010. godine.

Crvenokljuna čigra je ptica selica koja na prvi pogled sliči galebu, no odaje je upečatljiv dugi crveni kljun i račvast rep poput lastavičinog. Boja perja joj je svjetlosiva, skoro bijela, dok su noge crvene boje. Crvenokljune čigre su ptice čija je biologija vezana na život uz vodu. Gnijezde se u kolonijama na otočnim sprudovima velikih rijeka i hrane se najvećim dijelom malim ribicama i vodenim beskralješnjacima.

Foto: Jurica Galoić

Razgovarali smo u sklopu programa Ptice Zagrebačke županije, a povodom Svjetskoga dana ptica selica u zagrebačkom zoološkom vrtu s djelatnikom JU Zeleni prsten ZŽ i suradnikom na projektima Tomicom Rubinićem.

U moru loših vijesti za ptice, jako nas je razveselilo što su se crvenokljune čigre vratile na Siromaju!

 Nakon situacije s ptičjom gripom 2023 godine, nismo bili sigurni kako će se obnoviti populacija uz rijeku Savu. Izuzetno smo zadovoljni jer je trenutno na platformi 30-tak parova, što je više od polovice broja koji je tamo bio zadnje 3-4 godine. Budući da su čigre selice koje se kasno gnijezde, očekujemo da će se još ptica vratiti jer je sezona gniježđenja tek započela.

>> Sava kod Hrušćice (3): Populacija crvenokljune čigre u strmoglavom padu zbog visokih vodostaja i ptičje gripe

Kolege iz JU Priroda Grada Zagreba postavili su, krajem siječnja, na otočiću na jezeru Rakitje jednu malu čeličnu platformu koja je izdignuta od otoka i  pošljunčana. Vjerujemo da će je čigre prepoznati kao potencijalno mjesto za gniježđenje i prihvatiti kao što su prihvatile i našu.

A platformu na Siromaji JU Zeleni prsten ove je godine obnovila. Možete li nam reći više o platformi te o kakvoj se rekonstrukciji radi?

Platforma je izgrađena u sklopu INTERREG projekt „Očuvanje populacije čigri u porječju Save i Drave“. Rekonstrukcija je potrebna svake 3-4 godine uglavnom na način da se zamijeni završni sloj jer je platforma napravljena od drva pa da ne bi postala previše teška. Ove godine ojačali smo i konstrukciju tako da očekujemo da će biti dugoročno održiva.

Radi se o prvoj platformi za čigre u ovom dijelu Europe. Izgrađena je u sklopu INTERREG projekta ‘Očuvanje populacije čigri u porječju Save i Drave’. Rekonstrukcija je potrebna svake 3-4 godine uglavnom na način da se zamijeni završni sloj jer je platforma napravljena od drva pa da ne bi postala previše teška. Ove godine ojačali smo i konstrukciju tako da očekujemo da će biti dugoročno održiva.

Obnovljena platforma na Siromaji 2, Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Platforma je konstruirana od drvenih elemenata učvršćenih metalnim spojnicama i koja je bila postavljena na 12 plastičnih pontona, ove godine je pojačana s još četiri, čime je osigurana njezina plutajuća stabilnost. Kanistri koji je nose zimi potonu da ih ne bi uništili led ili hladnoća pa se u proljeće ponovo stavljaju u funkciju na način da se u njima komprimira zrak.  Na površini od 65 četvornih metara raspoređeno je osam tona šljunka koji imitira prirodni riječki šljunak, što čigrama omogućuje prirodno ponašanje prilikom izgradnje gnijezda. Ograda oko platforme postavljena je kako bi se spriječio pad ptića u vodu te odvraćanje potencijalnih predatora.

Platforma zimi potone da kanistre ne bi uništili led ili hladnoća

Čigre su osjetljive i na visoke i na niske vodostaje. Dok im visoki potapaju kolonije, niski ih čine izloženijim predatorima. Izmjena vodnog režima rijeke Save uslijed izgradnje hidrocentrala u Sloveniji i klimatskih promjena došlo je produbljenja korita naše najveće rijeke. Svaka nova poplava donosi rekordno visoke, a svaka nova suša rekordno niske vodostaje. Zbog svega ovoga već duže vrijeme na Savi nema male čigre.

Mi smo ovim intervencijama spasili populaciju crvenokljunih čigri, a vjerujemo da će se u narednim godinama vratiti i mala čigra. Perspektive za gniježđenje čigri na prirodnim gnijezdilištima rijeke Save su iznimno male. Iz cijelog mnoštva hidroelektrana u Republici Sloveniji se voda ispušta u neprirodnom režimu i to je primarni razlog zašto je došlo do ovog projekta uopće.

Budući da se čigre zbog ovih, ali i drugih zahvata na rijeci, više tamo ne mogu gnijezditi, bilo je potrebno učiniti nešto da se populacija pokuša spasiti, i u tome smo dijelom uspjeli. Očekujemo da će čigre i dalje dolaziti na Siromaju i Rakitje.

Foto: JU Priroda Grada Zagreba

Ispust vode iz akumulacija uzrokuje dnevne oscilacije (tzv. hydropeaking) u vodostaju od 1-2 metra i odvija se bez suradnje s ornitolozima. Hidraulički utjecaji hidroelektrana ne mogu se otkriti jer nisu ili su jedva dostupni dugi nizovi podataka o režimu protoka. Općenito su hidrološki podaci stari, oskudni ili ne postoje.

Budući da je u planu izgradnja zadnje slovenske hidroelektrane kod Mokrica vrlo blizu granice s Hrvatskom, doći će do još veće promjene u vodnom režimu što će smanjiti mogućnosti povratka čigri na riječne sprudove.

>> Arhiva: Sava kod Hrušćice

JU Zeleni prsten ove je godine postavila kameru na platformu na Siromaji. Koji je njezin smisao?

Putem kamere koju smo postavili na platformi možete uživo pratiti biologiju čigri, njihovo hranjenje, dolaženje, snalaženje, polaganje jaja i, nadamo se, dolazak novih ptića. Bez ometanja, bez uznemiravanja – samo tiho promatranje života koji se odvija pred našim očima. Kamera će biti u funkciji do kasne jeseni tj. dok čigre ne krenu na seobu prema Africi.

Populacija naših čigri je jedna od najistraženije u svijetu. Kroz četverogodišnji Interreg projekt zajedno s kolegama iz Slovenije kroz sustavna istraživanja dobili smo odlična saznanja o životu i biologiji naših populacija čigri koje nam pomažu u očuvanju ove iznimne i ugrožene vrste.

Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Objava Čigre se vraćaju na Savu! Obnovljena platforma za gniježđenje na Siromaji, nova postavljena na Rakitju pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.