U Hrvatskoj se ponovno vodi rasprava oko visine minimalne plaće – najniže zakonski dopuštene zarade koju radnici mogu primati. Vlada, kao i ranijih godina, planira njezino povećanje, no dio poslodavaca okupljenih u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozorava da bi takva odluka mogla negativno utjecati na gospodarstvo i zapošljavanje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna plaća u kolovozu iznosila je 1245 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1446 eura, odnosno oko 2015 eura bruto. Polovica zaposlenih zarađuje manje od medijalne, a polovica više, dok oko 500 tisuća radnika prima plaću iznad prosjeka. Najniže plaćeni radnici i dalje zarađuju do 821 euro neto, što je otprilike razina sadašnje minimalne plaće.

Vlada, koja svake godine u ovo doba donosi odluku o iznosu minimalne plaće za iduću godinu, koristi podatke o rastu plaća i gospodarstva kao temelj za odluku. No HUP je pokrenuo snažnu lobističku akciju da se rast minimalne plaće privremeno zaustavi, odnosno da ostane na sadašnjih 970 eura bruto.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković smatra da bi se „jednogodišnjim zastojem“ stvorio prostor za nova ulaganja i povećanje produktivnosti, jer su, kaže, investicije u privatnom sektoru gotovo stale. Balković upozorava da je minimalna plaća u pet godina porasla za 92 posto, što je drugi najveći rast u Europskoj uniji, dok je profitabilnost hrvatskih tvrtki i dalje dvostruko manja od europskog prosjeka.

S druge strane, sindikati se protive takvom prijedlogu. Oni traže da se minimalna plaća poveća za još 160 eura, na 1130 eura bruto, naglašavajući da su dobit poduzeća i marže posljednjih godina rasle znatno brže od plaća. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ističe da su tvrtke imale dovoljno prostora za ulaganja i modernizaciju, ali to nisu učinile kad su imale priliku.

Prema podacima sindikata, neto dobit poduzeća u Hrvatskoj porasla je za 112 posto u posljednjih pet godina, dok su plaće porasle 54 posto. Vlada zasad ne pokazuje znakove popuštanja prema zahtjevima poslodavaca.

Premijer Andrej Plenković jasno je poručio da odgode neće biti. „Oni koji generiraju inflaciju s ovolikim prihodima i dobitima žele da stanemo s podizanjem plaća. To se neće dogoditi“, izjavio je.

HUP, međutim, upozorava na moguće posljedice. Prema njihovim anketama, gotovo polovica tvrtki teško bi podnijela povećanje minimalne plaće, dok bi u prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka mogla zatvarati radna mjesta. Predstavnici industrije, poput Marijana Batine iz tekstilne industrije i Zorana Uranjeka iz metalne, tvrde da su zbog rasta troškova već bili prisiljeni prodavati pogone i otpuštati radnike, a pojedine su tvrtke proizvodnju preselile u druge zemlje.

Unatoč tome, Vlada naglašava da će se konačna odluka donijeti u okviru povjerenstva za minimalnu plaću, u kojem su i poslodavci i sindikati. Poručuju da će odluka biti „razumna, realna i ekonomski održiva“.

Kako za sada stvari stoje, Hrvatska će i u 2026. godini nastaviti s rastom minimalne plaće, dok će rasprava o njezinim posljedicama i dalje dijeliti poslodavce, sindikate i Vladu – između želje za jačanjem socijalne sigurnosti i potrebe za očuvanjem gospodarske konkurentnosti.

Objava Hoće li rasti minimalne plaće i koliko? pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.