Pred nama su vrući ljetni dani, mnogima najdraži period godine. Vrijeme je to godišnjih odmora i odlaska na more. Kakve sve opasnosti kriju visoke temperature i izloženost sunčevim zrakama pitali smo doktora Stjepana Zagorca, ravnatelja ispostave velikogoričkog Doma zdravlja.

– Treba prije svega zaštiti djecu. Njihova koža je vrlo tanka i osjetljiva. Koža pamti i možda nećemo odmah imati nekih većih problema, ali se povećava mogućnost da se oni pojave u kasnijoj životnoj dobi. Za odrasle vrijedi isto kao i za djecu i preporučljivo je da se drže hlada i koriste zaštitna sredstva velikog faktora.

Na moru kada se kupamo postoji dodatna opasnost jer površina vode poput ogledala reflektira svjetlost, a kristalići soli poput prizme lome tu sunčevu svjetlost što povećava djelovanje ultraljubičastog zračenja. – Mislim da se na moru može uživati i na drugi način, nego sunčati se u vremenu najjačeg sunca. To sigurno kasnije ima dalekosežne posljedice na kožu, da ne spominjem tumore kojih prema satatistikama ima puno više nego ranije – istaknuo je dr. Zagorac.

Izlaganje jakom suncu nije ni prirodno, a to najbolje vidimo u životinjskom svijetu. Kada je sunce najjače, životinje se sklanjaju u hlad.

Kao što smo već pisali, starije osobe i kronični boelsnici posebno se moraju paziti sunca.

– Tu prije svega mislim na srčane bolesnike. Ali i svi drugi osjećaju velike promjene temperature jer tada organizam osjeća veliki napor. Naš organizam funkcionira na principu homeostaze, ravnoteže. I kada se događaju velike promjene u temeperaturi, tada su naši organi pod velikim pritiskom i pitanje je koliko se oni mogu u kratkom vremenu i na adekvatan način prilagoditi tim naglim promjenama u temperatiri i tlaku. I zato kod onih osoba čiji organi ili sustavi u tijelu ne funkcioniraju apsolutno besprijekorno, osjećaju posljedice takvog vremena – objašnjava dr. Zagorac.

Njegova preporuka je da svi koji su osjetljivi na nagle promjene vremena izbjegavaju izlaganje velikim vrućinama. – Preko noći bi trebalo rashladiti prostorije u kojima boravimo, otvoriti prozore i pustiti hladniji zrak unutra, a čim počne malo jače sunce, spustiti rolete da što duže ostane u prostoriji ta temperatura koju lakše podnosimo.

Kod visokih temperatura koje ovih dana vladaju na našem području treba voditi računa i što jedemo i koliko tekućine unosimo u organizam jer u ovakvim uvjetima gubimo duplo više tekućine što utječe na cirkulaciju, krvni tlak, bubrege.

– Treba uzimati onu vrstu hrane koja je sezonska. Ne treba jesti suhomesnate prozivode, nego laganiju hranu, povrće, voće. Naravno, treba uzimati i proteine životinjskog porijekla, ali ne tešku hranu – poručio je doktor Zagorac.

VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA TJEDNA

Biometeorološke prilike će biti malo povoljnije nego prethodnih dana. Toplinski stres koji je proteklih nekoliko dana djelovao na većinu ljudi bit će smanjen nešto nižim temperaturama. Srčanim bolesnicima i ljudima osjetljivim na vrijeme i dalje se preporuča oprez, izbjegavanje izlazaka i suvišnih napora u najtoplijem dijelu dana, te zaštita od UV zračenja.

U našim krajevima prevladavat će sunčano uz umjerenu naoblaku. Puhat će uglavnom slab vjetar. Najniža temperatura zraka kretat će se od 17 do 19, a danju će biti vruće uz najvišu dnevnu temperaturu od 30 do 32 Celzijeva stupnja. Slično vrijeme očekuje se do kraja tjedna uz mogućnost lokalnih pljuskova, te nešto nižu prosječnu dnevnu temperaturu.

Što se tiče Jadrana, najpromjenjivije će biti na sjevernom dijelu, a u četvrtak i petak je na sjevernom Jadranu moguće i jače nevrijeme praćeno obilnom kišom. Zapuhat će i jako jugo.

Iako je nevrijeme u nedjelju zahvatilo veći dio Jadrana, more je ostalo toplo, 24 ili 25 stupnjeva, a tako će ostati i idućih nekoliko dana.