Blagdanom Sveta tri kralja, 6. siječnja, u mnogim domovima završava blagdansko razdoblje, skidaju se božićni ukrasi i život se polako vraća u rutinu. Tog dana kršćani koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru obilježavaju blagdan Sveta tri kralja, dok kršćani koji Božić slave po julijanskom kalendaru tada slave Badnjak. Osim Srpske pravoslavne crkve, Badnjak po julijanskom kalendaru danas slave Ruska, Crnogorska, Gruzijska i Makedonska pravoslavna crkva.

Blagdan Sveta tri kralja obilježava biblijski događaj kada su mudraci s istoka vođeni zvijezdom došli u Betlehem kako bi se poklonili novorođenom kralju. U evanđeljima se nigdje ne navodi broj, niti imena mudraca, te se u nekim ranim umjetničkim djelima prikazuje čak njih dvanaest. Tek u 3. stoljeću ti mudraci postaju kraljevi, a zbog tri poklona koje su donijeli Isusu (bili su to zlato, smirna i tamjan), zaključeno je da su se Isusu došla pokloniti samo tri kralja.

Blagoslivljanje vode

Sveta tri kralja tek su u 8. stoljeću dobili i svoja imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Imena kraljeva u izvornom su obliku glasila Caspar (blagajnik), Melkior (kralj svijetla) i Baldasar (Bog štiti njegov život). U današnje vrijeme, običaj je da svećenik prigodom blagoslova domova obitelji pokloni naljepnicu sa slovima G-M-B, koja označavaju imena kraljeva. U prošlosti su domovi označavani slovima C-M-B, koja se odnose na starije verzije njihovih imena, a ujedno znače i blagoslov „Christus mansionem Benedicat“, što u prijevodu znači „Krist prebivalište blagoslivlja“.

Uz običaj blagoslova doma koji traje do 6. siječnja, na blagdan Sveta tri kralja u crkvi se blagoslivlja voda. U Velikogoričkoj župnoj crkvi NBDM blagoslov vode će se održati na dan Sveta tri kralja u 18:30 sati. Većina običaja vezanih uz blagdan Sveta tri kralja, odnose se na blagoslov vode. U nekim je krajevima uobičajeno da se iz crkve odnosi veća količina vode te se njome blagoslivljaju njive, kuće i stvari, kako bi se odagnali demoni sa imanja. U slučaju bolesti životinja i njih se škropilo tom vodom.

U nekim dijelovima Hrvatske na taj dan kuće obilaze dječaci ili mlađi muškarci obučeni kao tri kralja, pjevajući i svirajući prigodne pjesme. U narodu su sveta tri kralja poznati kao zaštitnici hodočasnika i putnika, gostioničara te kao zaštitnici od epilepsije, ureknuća, nevremena i tuče.

Pučka meteorologija nam za ove dane naviješta hladno zimsko vrijeme i to ovim izrekama:

Vodokršće, i pop dršće!
Tri kralja prvo bez mesa, nego bez bure.
Ako je na Tri kralja vrijeme jasno, za dugu zimu čuvaj sijeno.

Objava Sveta tri kralja – tradicija, priče, običaji i poslovice pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.