Budući da su mjere ruralnog razvoja pokrenule aktivnosti poljoprivrednog sektora i da postoji veliki interes za potpore i njihovo korištenje kako bi se osnažila poljoprivredna gospodarstva, sve je veći i broj pitanja koja nam postavljaju, kako postojeći nositelji poljoprivrednih gospodarstava tako i oni koji to tek žele postati (osobito vezano za poslovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG-a) o čijem osnivanju smo pisali u članku Osnivanje poljoprivrednog gospodarstva i Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Najčešća pitanja vezana su uz obveze na doprinose i poreze. U ovom članku donosimo vam sve o obvezama za poreze.

Obveza ulaska u Registar poreznih obveznika

OPG se mora prijaviti u Registar poreznih obveznika i postati porezni obveznik poreza na dohodak ako po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ostvari ukupan godišnji primitak veći od 80.500 kuna. Pri tome se primitkom smatra sve što je naplaćeno od 1.1. do 31.12. i to za prodane proizvode u neprerađenom stanju, ali i primici dobiveni od poticaja i potpora (uključivo i sredstva iz fondova EU). Međutim, ako se radi o prodaji prerađenih proizvoda ili pružanja usluga, tada ta obveza stupa na snagu odmah na početku obavljanja djelatnosti i ovog praga nema!

Osnivanje i Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Razlog tome je što Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, primjena od 1.1.2017.) definira djelatnosti poljoprivrede prema čl.29.st.3. na sljedeći način: “Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici porezana dohodak, ako su po toj osnovi obveznici PDV-a prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 80.500,00 kuna.”

Gledano sa stajališta PDV-a, obvezni su prijaviti se u registar obveznika PDV-a svi oni kojima vrijednost isporuka dobara i usluga (bez obzira jesu li naplaćene) u prethodnoj godini bude iznad 230.000 kn (od 1.1.2018. 300.000 kn), te su tada obvezni postati obveznici PDV-a od 1.1. sljedeće godine. Ovdje ne ulaze u prag iznosi primljenih po osnovu poticaja i potpora.

Paušalni porez na dohodak

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a kojima ukupan godišnji primitak ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 230.000,00 kuna (koji će od 01.01.2018. biti 300.000,00 kn), te nisu u sustavu PDV-a.

Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koji donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a prema univerzalnoj stopi od 12%. U paušalnom rješenju iskazuje se svota godišnjeg paušalnog dohotka, a rješenjem utvrđen paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja, kao i pripadajući mu prirez.

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Ovisno o visini ostvarenih ukupnih primitaka obračunava se godišnji paušalni porez:

Obveznik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, mora voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR) u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Međutim, nije paušalni sustav oporezivanja interesantan obveznicima poreza na dohodak samo zbog jednostavnijeg sustava praćenja, jednostavnijeg a time i jeftinijeg knjigovodstva, nego i zbog manjeg iznosa doprinosa u odnosu na obrt koji dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga. Više o ovoj temi pročitajte u članku u doprinosima OPG-a.

Porez na dohodak za dohodak utvrđen vođenjem poslovnih knjiga

OPG-u koji se pri ulasku u Registar poreznih obveznika odluči dohodak utvrđivati vođenjem poslovnih knjiga, dohodak se utvrđuje temeljem godišnje porezne prijave. Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća, a sve iznad tog iznosa smatra se poreznom osnovicom na koju se plaća porez po sljedećim stopama:

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvode jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom. Nakon predaje obrasca godišnje porezne prijave poreza na dohodak nadležnoj ispostavi Porezne uprave, Porezna uprava donosi rješenje temeljem kojeg je obveznik obvezan plaćati mjesečne predujmoveporeza na dohodak. Rok je plaćanja predujama do kraja mjeseca za prethodni mjesec sve do podnošenja sljedeće porezne prijave u kojoj se ponovo utvrđuje dohodak te se na temelju uplaćenih predujama utvrđuje novonastala porezna obveza.

Ako je iznos uplaćenih predujama veći od nove obveze poreza na dohodak obveznik ima pravo povrata preplaćenog poreza, ali ako je novoutvrđena obveza poreza na dohodak veća od iznosa uplaćenih predujama, odnosno ako je obveznik ostvario veći dohodak, tada ima obvezu Poreznoj upravi platiti razliku poreza na dohodak.

Sve varijante doprinosa u OPG-u

Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost prvu godinu ne plaća predujme poreza na dohodak, ali će prema predanoj poreznoj prijavi platiti godišnji iznos poreza. Tek nakon utvrđivanja prvog ostvarenog dohotka započinje se s uplatama predujama poreza na dohodak. Ovo je važno naglasiti, jer mnogi obveznici će u prvoj godini svu svoju pažnju usmjeravaju na tržište i u drugi plan stavljaju praćenje primitaka i izdataka, pa im zadovoljstvo dobrim poslovanjem tijekom prve godine zna biti narušeno porezom koji moraju platiti u ukupnom iznosu po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave, a onda još i predujam za tekuću godinu. Bitno je to imati na umu i planirati raspoloživ novac za podmirenje ovih obveza ako imate pozitivno poslovanje u prvoj godini, odnosno primitke veće od izdataka.

OPG kao obveznik poreza na dobit

To može biti vaša odluka izabrati sustav poreza na dobiti umjesto poreza na dohodak ili prema propisima o porezu na dohodak to možete postati po sili zakona. Po sili zakona se postaje obveznikom porez na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju:

a) ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
b) ako su ispunjena dva od sljedeća tri uvjeta:
– u prethodnom poreznom razdoblju ostvaren je dohodak veći od 400.000,00 kuna,
– dugotrajna imovina ima vrijednost veću od 2.000.000,00 kuna,
– u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zaposleno više od 15 radnika.

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju. Porezna osnovica poreza na dobit jest dobit – razlika između prihoda i rashoda – uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Na utvrđenu dobit obračunava se porez na dobit po propisanim stopama te taj iznos predstavlja godišnju obvezu poreza na dobit, koju je poduzetnik dužan platiti jednokratno do 30.04. tekuće godine za prethodnu godinu. Istovremeno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujme poreza na dobit. Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje minimalno pet godina. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujme do podnošenja prve porezne prijave, nego plaća cijeli godišnji porez po podnesenoj prijavi.

Trenutno važeća stopa poreza na dobit je 18%, odnosno za porezne obveznike s manje od 3.000.000 kn godišnjih prihoda ona sada iznosi 12%.

Treba naglasiti da biti obveznik poreza na dobit, znači složenije, a time i skuplje knjigovodstvo, ali i značajno veće doprinose.

Za sve dodatne informacije javite nam se na besplatni broj 0800 345 345 ili putem e-pošte info@czposijek.hr.

Autorica: Ivana Vondrak Šimleša/Centar za poduzetništvo Osijek

Izvor: agroklub